SAD - LOS ANGELES TIMES, 5. VIII. 1997.

Ž4=SJEDINJENE DRŽAVE Ž1=LOS ANGELES TIMES Ž2=5. VIII. 1997. Ž3=Zoran Đinđić - potraga za izvanstranačkom formulom koja će izliječiti Srbiju "Ljudi moraju shvatiti da bez njihova svakodnevnog i stalnog udjela ne može doći do promjena. Naše je društvo bolesno na mnogo ozbiljniji način", rekao je u Beogradu Zoran Đinđić novinarki Tracy Wilkinson. Tijekom tri ledena mjeseca prošlogodišnje zime Zoran Đinđić je predvodio desetke tisuća demonstranata ulicama Beograda. Oni su zahtijevali da srpski vođa Slobodan Milošević poštuje rezultate lokalnih izbora, prema kojima su Đinđić i drugi kandidati oporbe pobijedili u više od dvanaest gradova. To je bio najozbiljniji izazov Miloševiću u njegovoj 10-godišnjoj vladavini. Konačno su Đinđić i njegovi koalicijski partneri uspjeli, i on je zauzeo mjesto na koje je izabran, kao prvi beogradski nekomunistički gradonačelnik poslije Drugoga svjetskog rata. A zatim je počela još teža uloga: borba za održavanjem trostranačke koalicije na okupu - pokušaj koji nije uspio - i nastojanje za upravljanjem rastućim kapitalom bez novaca - proračun u velikoj mjeri nadzire Milošević - uz neodovoljnu političku potporu. Sjedeći u svom prostranom uredu u Gradskoj vijećnici iz 19. stoljeća, okružen mnogim starim slikama i novim biljkama, Đinđić je pokazivao znakove napetosti. Njegovo pristalo lice odražavalo je brigu. Koalicija, poznata kao 'Zajedno', već se gotovo raspala. Članovi Gradskog vijeća dogovaraju se kako da zbace Đinđića s položaja gradonačelnika. A sjedokosi 46-godišnjak oštro se zavadio... sa svojim nekadašnjim koalicijskim suradnikom, Vukom Draškovićem, oko toga kako održati sadašnji zamah u ostvarivanju političkih sloboda u represivnoj Srbiji. Tijekom protesta prošle zime, koji su počeli nakon što je Milošević poništio općinske izbore od 17. studenoga, pragmatični Đinđić bio je hladna protuteža emocionalnijem smutljivcu Draškoviću. Ovakav pragmatizam doveo je Đinđića do nesretnog slučaja: on je vodio kampanju u korist vođe stranke bosanskih Srba Radovana Karadžića, koji je prošle jeseni optužen za ratne zločine. Ali Đinđić je također poznat kao jedan od šačice sposobnih političara koji mogu oživjeti vjerodostojnu oporbu Miloševiću. Oženjen i otac dvoje male djece, Đinđić je slomio zube na studenstkom ljevičarskom pokretu. Nakon školovanja u Njemačkoj priklonio se glavnoj političkoj struji, član je Parlamenta od 1990., a čelnikom svoje Demokratske partije izabran je 1994. godine. Oporba Miloševiću je njegova konstanta. Prošlog mjeseca je Đinđić bio prisiljen svom protivniku priznati strahovitu sposobnost političkog opstanka, kad se Milošević u predsjedništvu Srbije cjenkao za predsjedništvo Jugoslavije - pribavivši si još četiri godine moći. Time je započela utrka za njegova zamjenika kao predsjednika Srbije; izbori su predviđeni za 21. rujna. Kako je Đinđićeva umjerena oporba zbunjena, za popunu praznog mjesta javljaju se podli tipovi poput ultra-nacionalista Vojislava Šešelja. Prilikom nedavnog razgovora, Đinđić, koji kaže da se neće natjecati za predsjednika, priznaje svoju ulogu u sudbini stranke 'Zajedno' zagovaranjem proširenja koalicije. Ovaj novi blok bio bi iznad prvotne tri stranke, uključio bi studente, sindikaliste i ljude iz drugih zanimanja i nepolitičkih vidova života. To je razljutilo i otuđilo Draškovića, koji se želi natjecati za predsjednika kao kandidat koalicije. Ali Đinđić ustraje na tome da bi bilo kakvo drugo djelovanje bilo samoubojstvo za srpsku oporbu." 070140 MET aug 97