NJEMAČKA/FAZ - SRPSKA OPORBA POZIVA NA BOJKOT IZBORA

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=23. VII. 1997. Ž3=Poziv na bojkot u Srbiji "Nakon izbora službenog srpskog predsjednika Miloševića za novoga državnog poglavara Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) politički sukob u Republici ponovo se zaoštrio. Milošević bi ove srijede trebao pred dva doma jugoslavenske skupštine dati službenu prisegu. Dok mediji pod kontrolom države već danima slave izbor i predstojeću Miloševićevu svečanu prisegu, oporba je pozvala na bojkot srpskih skupštinskih i predsjedničkih izbora. Prijevremeni skupštinski izbori trebali bi biti održani paralelno izravnim izborima za novu srpsku skupštinu, sazvanima za 21. rujna. U priopćenju, objavljenom u Beogradu, 12 oporbenih stranaka obrazlaže svoj poziv na bojkot zakonom o novoj raspodjeli izbornih okruga, prihvaćenoj prošloga tjedna. Za nacrt zakona glasovali su zastupnici Miloševićeve Socijalističke partije Srbije (SPS) i njihovi saveznici. Po novom zakonu broj izbornih okruga bit će povećan s dosadašnjih 9 na 29. Oporba smatra da je taj zakon dovodi u nepovoljan položaj. Nova raspodjela izbornih okruga i većinski izborni zakon omogućit će velikoj stranci koja, primjerice, osvoji samo 35 posto glasova da u skupštini dobije apsolutnu većinu zastupničkih mandata. Demokratska stranka pod vodstvom novoga beogradskog gradonačelnika Đinđića pokušala je brojnim amandmanima spriječiti donošenje tog zakona. No, predsjednik skupštine Tomić (SPS) nije raspravu uvrstio u dnevni red, najavivši umjesto toga glasovanje za SPS-ov prijedlog zakona. Osim DS, pozivu na bojkot izbora pridružio se i Građanski savez Srbije (GSS) pod vodstvom gospođe Pešić. DS i GSS pozvali su Srpski pokret obnove pod vodstvom Vuka Draškovića da se pridruži bojkotu izbora. Na komunalnim izborima, održanim u studenom 1996., DS, GSS i SPO, udruženi u savez 'Zajedno', odnijeli su pobjedu u svim većim srpskim gradovima. No, savez 'Zajedno' u međuvremenu se raspao. Pozivu na bojkot izbora pridružio se i srpsko-američki farmaceutski poduzetnik Panić, navodni zajednički kandidat demokratske oporbe za položaj srpskoga predsjednika. Zbog podijeljenosti srpske oporbe dobre izglede za status Miloševićeva nasljednika na položaju srpskoga predsjednika vjerojatno ima kandidat SPS-a - spominje se dosadašnji jugoslavenski predsjednik Lilić i predsjednik srpske skupštine Tomić - i vođa ekstremno nacionalističke Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj. Vlasti u nekoliko srpskih gradova u međuvremenu su zatvorile nekoliko privatnih radijskih i tv-postaja. Postaje u Kraljevu, Pančevu, Kruševcu, Trsteniku i Beogadu nisu imale odgovarajuće dozvole za emitiranje, istaknuto je u obrazloženju jugoslavenskog ministarstva za komunikacije. Tehnička oprema postaja je zaplijenjena. Postaje, dio kojih je osnovan nakon pobjede saveza 'Zajedno', (...) bile su bliske oporbi. Zatvaranjem postaja državne vlasti pod nadzorom SPS-a očigledno nastoje učvrstiti svoj medijski monopol uoči izbora", piše Matthias Rueb na kraju članka. 240156 MET jul 97