ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - Odbor za financije i državni proračun Zastupničkog doma hrvatskoga Sabora s današnje sjednice predlaže Domu da se Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju uputi u treće saborsko
čitanje. U raspravi su, naime, članovi Odbora upitali u kom pravcu vode predložene izmjene obzirom na iskustva i praksu drugih europskih zemalja a temeljnim su označili pitanje zaštite osiguranika u slučaju da pojedino osiguravajuće društvo dođe u problematičnu situaciju, odnosno stečaj.
IZMJENA ZAKONA O OSIGURANJU
ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - Odbor za financije i državni proračun
Zastupničkog doma hrvatskoga Sabora s današnje sjednice predlaže Domu
da se Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
osiguranju uputi u treće saborsko čitanje. U raspravi su, naime,
članovi Odbora upitali u kom pravcu vode predložene izmjene obzirom na
iskustva i praksu drugih europskih zemalja a temeljnim su označili
pitanje zaštite osiguranika u slučaju da pojedino osiguravajuće
društvo dođe u problematičnu situaciju, odnosno stečaj. #L#
Osnovna vodilja predloženih izmjena upravo je sigurnost osiguranika,
u više je navrata opetovao pomoćnik ministra financija Ivica Smiljan,
napominjući da u tom pravcu ide i predloženo povećanje iznosa
temeljnog kapitala te pojačanje odredbi vezanih za premije jer bi
suglasnost za premijski sustav davala Direkcija za nadzor društava za
osiguranje. Smiljan je kao novine naveo i ograničavanje udjela
pojedinih dioničara na maksimalno 15 posto ukupnih dionica s pravom
glasa, te odredbu da suglasnost na imenovanje članova i predsjednika
Uprave društava osiguranja daje Direkcija za nadzor.
Izražavajući bojazan da bi neko društvo moglo doći u stečaj, a da
ostanu njegove obveze, dr. Đuro Njavro je prenio amandman Hrvatske
gospodarske komore po kojem bi osiguravajuća društva bila obvezna u
garancijski fond izdvojiti 10 milijuna kuna. Postavlja se pitanje,
zamijetio je pritom Smiljan, da li je apsolutni iznos transparentan za
svako osiguravajuće društvo obzirom na njihov portfelj. Takva bi
formulacija, ocijenio je, zakočila manja društva.
Martin Katičić temeljnim je označio pitanje kriterija i nadzora nad
matematičkim rezervama ističući da su te rezerve najbitnije za
izvršenje dugoročnih obveza osiguravajućih društava. U raspravi je
upitano da li suglasnost za imenovanje uprave dati Direkciji za nadzor
ili, kao što predlaže dr. Njavro, Ministarstvu financija. Različite su
se ocjene čule i o broju društava, pa tako Ivan Milas drži da je
sadašnjih 17 osiguravajućih društava previše za Hrvatsku, dok Radimir
Čačić smatra da su prostor i potencijal osiguranja u Hrvatskoj
ogromni, pa sam broj društava nije prevelik.
Odbor je bez rasprave podržao Prijedlog zakona o zaštiti od
elementarnih nepogod, koji je u prvom čitanju. Taj prijedlog precizno
definira elementarnu nepogodu i prilagođen je strukturi domaćih šteta
u kojima su, rečeno je, u posljednje dvije godine prevladavale štete
od poplava i tuče.
Podršku tom zakonu dao je i Odbor za poljodjelstvo, selo i
seljaštvo. Taj je odbor, nakon upozorenja Marinka Filipovića o
nepravilnostima u dodjeli zemljišta u dolini Neretve donio zaključak
kojim se Odboru treba dostaviti izvješće o gospodarenju zemljišnim
fondom, izvješće o provođenju Zakona o poljoprivrednom zemljištu i
sadašnjem stanju zakupa po županijama.
(Hina) bn/bm ds
141709 MET jan 97
(Hina) bn/bm ds