ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - Prije sutrašnjega početka 16. sjednice Zastupničkoga doma hrvatskoga Sabora danas su o predloženim točkama dnevnoga reda raspravljala radna tijela toga doma. Opširnu raspravu na sjednici Odbora za
naobrazbu, znanost i kulturu potaknuo je prijedlog rezolucije o stanju u hrvatskom školstvu (predlagatelja Ivana Gabelice), dok su bez rasprave članovi Odbora za pomorstvo, promet i veze poduprli četiri zakonska prijedloga kojima bi se potvrdile međunarodne konvencije.
ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - Prije sutrašnjega početka 16. sjednice
Zastupničkoga doma hrvatskoga Sabora danas su o predloženim točkama
dnevnoga reda raspravljala radna tijela toga doma. Opširnu raspravu na
sjednici Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu potaknuo je prijedlog
rezolucije o stanju u hrvatskom školstvu (predlagatelja Ivana
Gabelice), dok su bez rasprave članovi Odbora za pomorstvo, promet i
veze poduprli četiri zakonska prijedloga kojima bi se potvrdile
međunarodne konvencije. #L#
Stanje je u hrvatskom školstvu alarmantno, ustvrdio je Ivan Gabelica,
obrazlažući predloženu rezoluciju na sjednici Odbora za naobrazbu,
znanost i kulturu. Objasnio je da su plaće u školstvu za istu stručnu
spremu daleko ispod plaća u gospodarstvu, da 3.500 nastavnika predaje
predmete za koje nema odgovarajuću spremu, da se ne plaća prekovremeni
rad, razredništvo, što izaziva nezadovoljstvo prosvjetara. Tvrdnju da
pojedini udžbenici nisu na zadovoljavajućoj znanstvenoj razini, te da
su neobjektivni, Gabelica je potkrijepio nizom primjera iz udžbenika
hrvatskoga jezika i književnosti, te povijesti. Udžbenicima
književnosti, primjerice, zamjera izostavljanje književnika kao što je
Mile Budak, književnika koji su stvarali u emigraciji, dok udžbenicima
povijesti zamjera što polaze s jugoslavenskih stajališta, što navode
neke pogrešne činjenice, a neke stvari prešućuju.
Uz niz konkretnih zamjerki članovi Odbora predloženoj su rezoluciji
zamjerili nedostatnost za kompletan osvrt na stanje u školstvu, ali su
i napomenuli da je ona doprinos razmatranju pitanja školstva.
Posebno se kritično na udžbenike iz hrvatske književnosti osvrnuo
akademik Dubravko Jeličić. Osnovnim pitanjem, označujući cilj nastave
književnosti, Jelčić se izjasnio za stvaranje kvalitetnog čitatelja, a
ne stručnjaka za povijest književnosti. Program književnosti za
srednje škole potpuno je zastario i treba ga radikalno promijeniti,
ocijenio je Jelčić, zauzimajući se za oštru selekciju, odnosno kvalitetno
predstavljanje manjega broja književnika na temelju kojega bi
se razumjelo i određeno razdoblje.
Osvrćući se na vrijednosne odnose u predloženoj rezoluciji, Antun
Vujić je mišljenja da bi kriterije o tome trebala dati struka, dok se
akademik Željko Bujas zauzima za određivanje nacije i nacionalnog
interesa kako bi se vidjelo i što učiniti u naobrazbi.
Hrvoje Hitrec drži da treba poći od "percepcije prirodnoga hrvatstva"
te se zauzima za komparativni pristup i u književnosti i u povijesti.
Članovi Odbora prihvatili su zaključak da će se o materijalnom stanju
prosvjete raspravljati u okviru skore saborske rasprave o pedagoškom
standardu. Odbor je također zaključio da se potakne šira rasprava o
nastavnim programima nacionalne grupe predmeta te da će se cijelovita
analiza i rasprava o programima i udžbenicima, uz izvješće
Ministarstva prosvjete i športa, u Odboru provesti do svibnja.
Odbor za pomorstvo, promet i veze podupro je tri zakonska prijedloga
kojima bi se potvrdile međunarodne konvencije i protokoli vezani uz
zaštitu u slučaju onečišćenja od ulja, te prijedlog zakona o potvrđivanju
atenske konvencije iz 1974. o prijevozu putnika i njihove
prtljage morem, s protokolima iz 1976. i 1990. godine, koje je Vlada
uputila na donošenje po hitnom postupku.
(Hina) bm vkn
141650 MET jan 97
(Hina) bm vkn