EUROPLJANI SU PONAJPRIJE DRŽAVLJANI SVOJE ZEMLJE

BRUXELLES, 2. veljače (Hina) - Državljani Europske unije najvećim se dijelom u bliskoj budućnosti vide kao državljani svoje zemlje - 61 posto; njih 22 posto smatra se ponajprije građanima svoje regije, a 16 posto ih se smatra građanima Europske unije - rezultati su ankete koju je proveo "Eurobarometre" u proljeće godine 1996. godine, a koji su objavljeni prije božićnih blagdana lani. #L# Najviše onih koji se smatraju ponajprije Europljanima živi u Italiji (30 posto) i u Luksemburgu (25 posto), zatim u Francuskoj, Irskoj i Nizozemskoj (16 posto), a najmanje ih je u nordijskim državama: sedam posto u Danskoj, šest posto u Švedskoj i četiri posto u Finskoj. Najveći postotak pristaša nacionalnog državljanstva zabilježen je u Danskoj (79 posto), Finskoj (78 posto) i Irskoj (77 posto), a najmanji u Belgiji i Španjolskoj (51 posto), te u Italiji (53 posto). Regionalno je državljanstvo vrlo popularno u Španjolskoj (38 posto) i u Belgiji (32 posto). U Europskoj uniji kao cjelini 50 posto ispitanih osoba smatra nužnim da uz nacionalno državljanstvo postoji i europsko. Njih 37 posto ne vidi nikakvu potrebu za tim, a 14 posto ispitanika nema nikakvo stajalište s tim u svezi. Europsko državljanstvo ima najviše pristaša u Irskoj (63 posto), a najmanje u Austriji, gdje 60 posto anketiranih ne vidi nikakvu potrebu za tim državljanstvom, te u Danskoj, gdje je taj postotak još veći - 70 posto. U pokušaju podjele anketiranih osoba glede njihova odnosa prema europskom ujedinjenju, rezultati ispitivanja pokazuju da je pristaša ujedinjenja najviše u Belgiji, Njemačkoj i Italiji, neodlučnih je najviše u Irskoj, a "nacionalisti" su najbrojniji u Velikoj Britaniji, Danskoj i Finskoj. (Hina) rug mp 020705 MET feb 97