BUGOJNO: "JEDINO ŠTO NE UMIREMO U ŽUPNOM UREDU"

LIVNO/BUGOJNO, 16. veljače (Hina) - Demografska slika Bugojna potpuno je izmijenjena. Prema popisu pučanstva 1991., u bugojanskoj općini bilo je oko 19 tisuća Bošnjaka-muslimana, a sada ih je oko 36 tisuća. Od oko 17 tisuća Hrvata ostalo je samo 1.134 i njihov se broj stalno smanjuje, zbog politike mjesnih muslimanskih vlasti koja provodi etničko čišćenje i tolerira teror na tom području, rečeno je danas u bugojanskom Općinskom vijeću sa sjedištem u Livnu. #L# Muslimani stalno ponavljaju, kaže jedan Bugojanac, kako je Bugojno njihov grad za koji su se borili i oslobodili ga, pa u njemu nema mjesta za Hrvate. Zastrašivanja, zlostavljanja, progoni, otimanje i uništavanje hrvatske imovine bugojanska su svakodnevnica od 1993., unatoč prosvjedima i zahtjevima za pomoć međunarodnim čimbenicima, kaže on. U noći 13. veljače u Bugojnu je polivena benzinom i zapaljena kuća, što je posebno ozlojedilo preostale Hrvate, uglednog intelektualca prof. Mihovila Strujića, jednog od 26 odvedenih bugojanskih ratnih zatočenika o čijoj se sudbini ništa ne zna od 1993., rekli su očevidci. Muslimanski ekstremisti, potpomognuti mjesnom vlašću, sustavno krše ljudska prava bugojanskih Hrvata kako bi stvorili nesigurnost i potaknuli iseljavanje, kažu bugojanski Hrvati. Telefonska blokada Bugojna koja je počela u vrijeme nemilih mostarskih događaja još traje. Govoreći o životu u Bugojnu jedan Hrvat je rekao: "Mi smo getoizirani. Liječimo se i sastajemo u župnom uredu, sve nam obavijesti stižu u župni ured, pomoć također dobivamo tamo. Još jedino što ne umiremo u župnom uredu. To nam je nametnula mjesna muslimanska vlast i to se mora i treba već jednom promijeniti i nama Hrvatima vratiti dostojanstvo i oduzetu imovinu. Ako više me možemo živjeti zajedno s Muslimanima, živjet ćemo jedni pokraj drugih, ali sa svojih ognjišta ne idemo nikuda", kazao je. (Hina) jaž mc 161507 MET feb 97