ZAGREB, 6. veljače (Hina) - Članovi Vanjskopolitičkog odbora hrvatskog Sabora i predstavnici njemačkog Bundestaga (Parlament) razgovarali su u četvrtak u Zagrebu o odnosu Hrvatske i euroatlantskih integracija, stanju u BiH te
reintegraciji hrvatskog Podunavlja.
ZAGREB, 6. veljače (Hina) - Članovi Vanjskopolitičkog odbora hrvatskog
Sabora i predstavnici njemačkog Bundestaga (Parlament) razgovarali su
u četvrtak u Zagrebu o odnosu Hrvatske i euroatlantskih integracija,
stanju u BiH te reintegraciji hrvatskog Podunavlja. #L#
Predstavnici svih hrvatskih stranaka bili su tijekom razgovora
jednoglasni u ocjeni da je regionalni pristup Hrvatskoj neprihvatljiv
te da je hrvatski strateški cilj prijam u Europsku uniju i NATO.
Član Bundestaga i vanjskopolitički glasnogovornik njemačkih
socijaldemokarata (SPD) Guenther Verheugen (Ginter Ferhojgn) je
ustvrdio da Europska unija regionalnim pristupom ne cilja na stvaranje
neke nove, ili na obnovu stare balkanske političke strukture, nego samo
na pojačanu, ponajprije gospodarsku suradnju zemalja u regiji.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku dr. Žarko Domljan (HDZ) je
rekao kako je regionalni pristup, bilo europski bilo američki, ne samo
gospodarska inicijativa nego politički koncept.
Ustvrdivši da se Hrvatsku kritički promatra u zapadnoj Europi,
Verheugen je rekao da su tomu glavni razlozi što se Srbi ne vraćaju u
oslobođene dijelove Hrvatske, zagrebačka kriza te pitanje slobode
medija.
"Ako nije Balkan politička orijentacija Hrvatske, nego središnja
Europa, Hrvatska mora primjenjivati srednjoeuropske standarde," rekao
je Verheugen.
Naglasio je međutim kako vjeruje da je perspektiva Hrvatske "brza i
potpuna integracija u euroatlantske integracije."
Domljan je rekao da u Hrvatskoj vlada nelagoda jer je ne primaju u
program NATO-a Partnerstvo za mir iako su tamo već mnoge zemalje koje,
za razliku od Hrvatske, ne ispunjavaju uvjete za prijam.
Verheugen je rekao kako drži da uopće nema određenih kriterija za
prijam u NATO i u Partnerstvo za mir, tako da Hrvatskoj ne može niti
preporučiti što da čini kako bi ispunila te uvjete. Dodao je da ni sam
ne razumije zašto Hrvatska još nije u Partnerstvu za mir.
Na Verheugenovo pitanje je li cilj Hrvatske očuvanje teritorijalne
cjelovitosti BiH, ili su njezin prioritet obveze prema Hrvatima u BiH,
ili čak neki drugi interesi, Domljan je odgovorio da se Hrvatska
iskreno zauzima za cjelovitu BiH kao i za konstitutivna prava
hrvatskog naroda u BiH.
Dr. Zdravko Tomac (SDP) je istaknuo kako međunarodna zajednica stvara
iluziju o tome da Hrvati i Hrvatska mogu osigurati opstanak BiH.
Napomenuvši da BiH, onako kako je zacrtana u daytonskom sporazumu, ne
može funkcionirati jer je zamišljena kao "ustavno-pravni monstrum"
koji ne može postojati, Tomac je ocijenio da BiH ne može opstati bez
nazočnosti međunarodnih snaga.
"Mi smo za cjelovitu BiH kao državu, ali nismo sigurni da je to
politika međunarodne zajednice," rekao je Tomac.
Napomenuvši kako je međunarodna zajednica često dijelila BiH, a zatim
optuživala Hrvate da to čine, Tomac je istaknuo kako Hrvati strahuju
da je podjela BiH na dva dijela (Federaciju BiH i Republiku Srpsku)
već prešutno dogovorena, što automatski vodi i podjeli Federacije.
Tendencije raspada BiH zacrtane u Daytonu mogu dovesti do još
strašnijeg rata nego što je bio prethodni, rekao je Tomac.
Govoreći o BiH, Verheugen je upozorio da međunarodna zajednica i
njemačka javnost ne bi imale razumijevanja za još jedan, treći mandat
međunarodnih mirovnih snaga u BiH.
Domljan je njemačkim parlamentarcima rekao kako vjeruje da će proces
mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja teći prema planu unatoč
mnogim izgredima koje u posljednje vrijeme izazivaju lokalni Srbi.
(Hina) sl sd
061339 MET feb 97
(Hina) sl sd