GLASNOGOVORNIK UNTAES-A O STANJU U HRVATSKOM PODUNAVLJU

ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Na području pod privremenom upravom UNTAES-a otvorena su 23 ureda za izdavanje hrvatskih isprava i 10 ureda za isplatu mirovina, od čega trenutačno posao normalno obavlja 20 ureda za izdavanje isprava te 8 ureda za isplatu mirovina, izjavio je u petak na konferenciji za novinare u Zagrebu glasnogovornik UNTAES-a Philip Arnold. #L# Trenutačno ne rade uredi za izdavanje dokumenata u selima Bobota, Bršadin i Negoslavci. U Boboti, prema riječima Arnolda, mjesne su srpske vlasti zaključile kako ne žele nazočnost takvog ureda, no istodobno i da će o tome ponovno raspravljati u ponedjeljak. Dodao je kako ured za izdavanje hrvatskih isprava ne žele niti u Negoslavcima. Od deset - četiri stalna i šest pokretnih - ureda za isplatu mirovina, rekao je Arnold, osam ih obavlja svoj posao, dok dva trenutačno ne rade. Govoreći o posljedicama incidenta u Borovom selu, kada je u srijedu između 35 i 45 osoba bacalo kamenje na ured za isplatu mirovina, Arnold je kazao da su mjesne vlasti u četvrtak navečer održale sastanak u nazočnosti srpskih čelnika Vojislava Stanimirovića i Gorana Hadžića te predstavnika UNTAES-a. "Hadžić i Stanimirović tom su prigodom kazali da je stajalište srpskog vodstva da se hrvatske isprave uzmu, da građani sudjeluju na izborima te da ostanu živjeti na području kojim trenutačno upravlja UNTAES. Hadžić je kazao da će i on ostati živjeti na tom području", rekao je Arnold. Pokretni ured za isplatu mirovina iz Borovog sela sada se nalazi 3 km dalje, na ulazu u Vukovar. Po ocjeni Arnolda, velika većina stanovništva na prostoru hrvatskog Podunavlja želi hrvatske isprave kako bi mogli glasovati na izborima i zainteresirana je za primitak mirovina. U mnogim mjestima, međutim, postoje male ekstremne skupine koje zastrašuju stanovništvo zbog osobnih ili političkih ciljeva. Na tom području već dugo vremena vlada kriminal, pa lokalnim kriminalcima odgovara zadržati bespravno stanje. Stoga, incidenti koji se događaju ne moraju nužno imati političku pozadinu, već su dio kriminalnih djela, ocjenjuje Arnold. Prema riječima glasnogovornika UNTAES-a, domovnice je u hrvatskom Podunavlju do četvrtka dobilo oko 40.000 osoba. Dodao je kako je među 12.000 osoba, koje su prebivalište u hrvatskom Podunavlju imale do početka rata 1991. godine i koje imaju pravo na mirovine, isplaćeno već oko 5.000 osoba. Ostali bi trebali dobiti novac u narednih tjedan dana. Na tom području, kazao je Arnold, na mirovine ima pravo još oko 8.000 osoba koje su 1991. godine živjele u drugim dijelovima Hrvatske. Oni će biti druga skupina kojima će biti isplaćen mirovinski predujam. Akcija otkupa oružja od lokalnog stanovništva, kazao je Arnold, i dalje traje. Od početka akcije, prije dva i pol mjeseca, otkupljene su 1.782 puške, 3.780 protutenkovske rakete, 6.855 granate i 282.000 komada streljiva. Koje uvjete, uzevši u obzir trenutačno stanje u hrvatskom Podunavlju, još treba zadovoljiti za regularno održavanje lokalnih izbora, bilo je jedno od pitanja glasnogovorniku UNTAES-a. "Hrvatske vlasti najprije moraju raspisati izbore. Zatim je potrebno završiti postupak izdavanja hrvatskih isprava onima koji na njih imaju pravo kako bi mogli glasovati. Taj proces teče prilično dobro. Također je potrebno sakupiti potpune podatke o popisu stanovništva iz 1991. godine kako bi mogle biti pripremljene biračke liste. Ne radi se samo o podacima o popisu stanovništva koji se odnose na područje hrvatskoga Podunavlja, već na cijelu zemlju, jer na području pod upravom UNTAES-a ima onih koji su 1991. živjeli u drugim dijelovima Hrvatske. To je zahtjevna zadaća i u sakupljanju tih podataka potrebna je također brza suradnja hrvatskih vlasti", ustvrdio je Arnold. Dodao je kako, prema različitim procjenama, na području hrvatskoga Podunavlja trenutačno živi između 130 i 160 tisuća ljudi. Od toga je oko 9.000 pripadnika mađarske manjine, oko 8.000 Hrvata, nekoliko tisuća ljudi koji su došli iz BiH, a ostatak su dvije skupine Srba - oni koji su tamo živjeli prije 1991. godine i oni koji su na to područje došli kasnije iz drugih dijelova Hrvatske. Nemoguće je predskazivati koliki će biti ukupni broj ljudi koji će uzeti hrvatske isprave i ostati živjeti na području hrvatskoga Podunavlja, kazao je Arnold, napominjući kako će oni koji bi odlučili otići to učinili dragovoljno, pa prema tome ne bi bili tretirani kao izbjeglice već kao ekonomski emigranti. Tijekom nedavnog posjeta lokalnog srpskog čelnika Vojislava Stanimirovića Palama, kazao je Arnold, bilo je riječi o useljavanju u Republiku Srpsku onih Srba koji ne bi željeli ostati u Hrvatskoj. Stanimiroviću je, kako je rekao Arnold, odgovoreno da vlasti bosanskih Srba, zbog nepostojanja dostatnog gospodarskog potencijala, ne namjeravaju poticati njihov dolazak u Republiku Srpsku. (Hina) ii mm 311525 MET jan 97