BEOGRAD, 30. siječnja (Hina) - U Beogradu je danas počeo dvodnevni okrugli stol o srpsko-hrvatskim odnosima i problemima izbjeglica u organizaciji Helsinškoga odbora za ljudska prava Srbije. U radu skupa sudjeluje oko 200 predstavnika
nevladinih, građanskih, antiratnih i humanitarnih organizacija iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i BiH. Skup je nastavak okruglog stola"Srbi u Hrvatskoj", održanoga lani u Zagrebu. Uvodničarka Latinka Perović zauzela se za razjašnjavanje bitnih pitanja u odnosima Srba i Hrvata, za što je potrebna "demokratska društvena atmosfera, oslobođenost od straha, od zaziranja i prijetnji". Napominjući da Srbima nedostaje i realizma i samokritike, ona je rekla da se još ne prihvaćaju činjenice da jugoslavenska država više ne postoji, da su stvorene samostalne i suverene nacionalne države i da je među njima potrebno poštovanje i suradnja.
BEOGRAD, 30. siječnja (Hina) - U Beogradu je danas počeo dvodnevni
okrugli stol o srpsko-hrvatskim odnosima i problemima izbjeglica u
organizaciji Helsinškoga odbora za ljudska prava Srbije. U radu skupa
sudjeluje oko 200 predstavnika nevladinih, građanskih, antiratnih i
humanitarnih organizacija iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i BiH. Skup je
nastavak okruglog stola"Srbi u Hrvatskoj", održanoga lani u Zagrebu.
Uvodničarka Latinka Perović zauzela se za razjašnjavanje bitnih
pitanja u odnosima Srba i Hrvata, za što je potrebna "demokratska
društvena atmosfera, oslobođenost od straha, od zaziranja i prijetnji".
Napominjući da Srbima nedostaje i realizma i samokritike, ona je rekla
da se još ne prihvaćaju činjenice da jugoslavenska država više ne postoji,
da su stvorene samostalne i suverene nacionalne države i da je među njima
potrebno poštovanje i suradnja. #L#
"Program srbizacije Jugoslavije, koji je najavljen 'antibirokratskom
revolucijom', a zatim poslije otpora drugih jugoslavenskih naroda,
zamijenjen programom velike Srbije, zaustavljen je u velikoj mjeri i
pod pritiskom vanjskog čimbenika. Ali, on još nije mentalno napušten i
danas se pokušava restrukturirati u raznim varijantama. Razbijanje
države ratom, za koji mi Srbi snosimo primarnu odgovornost, završilo
se u raspadu samoga srpskoga nacionalnog korpusa, što stvara duboku
frustraciju", rekla je L. Perović.
Po njoj hrvatski se režim po svojoj prirodi bitno ne razlikuje od
srbijanskoga, ali položaji Srbije i Hrvatske nisu isti. Na strani Srbije
bila je agresivna vojna sila. Otuda se ne mogu ni očekivati unutarnje
promjene jednaka intenziteta, rekla je Latinka Perović.
Slobodan Inić je rekao da se režim etničkih čišćenja, koja su
provodili šovinistički Srbi, osvetio ponajprije samom srpskom narodu u
Hrvatskoj "po cijeni samoizgona gotovo cijeloga jednog naroda".
"Može li jedan narod koji sebe vidi povijesno domovinski izvan
Hrvatske, u unutarnjem suprotstavljanju Hrvatima, a za račun Srbije,
primiti novu vlast poslije svega što se dogodilo. Ne samo s obzirom na
Hrvate koji se sada zakonito okreću protiv takvih Srba nego, prije
svega, s obzirom na svoju otpornost prema svakoj težnji za samostalnom
Hrvatskom što ga je odvelo u sukobe s hrvatskim narodom, rekao je Inić.
Inić je naglasio da samoizgon Srba iz Knina i zapadne Slavonije, a
koji isto treba očekivati i iz istočne Slavonije, nije samo
posljedica straha od osvete Hrvata nad Srbima, nego i izraz
nespremnosti Srba da žive u Hrvatskoj samo kao građani.
Milan Đukić, predsjednik Srpske narodne stranke, kritizirao je
službeni Beograd jer ne provodi obveze iz Sporazuma o normalizaciji
odnosa s Hrvatskom, prije svega o povratku izbjeglica.
Dragan Veselinov, predsjednik Narodne seljačke stranke, istaknuo je
značenje "osovine Beograd-Zagreb" za uspostavu političke stabilnosti u
regiji i ocijenio da je mir uspostavljen zahvaljujući pritisku međunarodne
zajednice i da će zbog toga proces pomirenja i zbližavanja biti dug.
Bogdan Denić (Socijaldemokratska akcija Hrvatske) kazao je da
izbjeglice nisu samo Srbi, već i Hrvati iz Vojvodine, Albanci s Kosova,
Muslimani iz Sandžaka i BiH i dodao da svi oni imaju pravo na povratak.
Pritom je napomenuo da je moralno pravo svake države -suditi ratnim
zločincima. On procjenjuje da će se oko 50.000 Srba vratiti u Hrvatsku,
dok mnogi nisu spremni prihvatiti nikakvu, ni demokratsku hrvatsku državu.
Ivan Đurić, predsjednik Pokreta za demokratske slobode, za činjenicu da
u Hrvatskoj gotovo nema Srba optužio je političare i akademike koji su
mislili da se srpska država može napraviti 50 km od Zagreba.
Luka Vincetić, katolički svećenik i publicist, istaknuo je da crkve
mogu puno učiniti na putu pomirenja i praštanja. Odbacio je kvalifikacije
o fašističkom i nacističkom karakteru vlasti u Hrvatskoj, koja se čula od
nekih sudionika skupa, kao i ideju o nekom zajedničkom kulturnom prostoru,
rekavši da treba uzeti u obzir realnost o postojanju dviju država. Za njega
je ključno pitanje - raščistiti odnos Srba prema hrvatskoj državi.
(Hina) bs vkn
301924 MET jan 97
(Hina) bs vkn