FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BEOGRAD: OKRUGLI STOL O HRVATSKO-SRPSKIM ODNOSIMA

Autor: ;BS;
BEOGRAD, 30. siječnja (Hina) - U Beogradu je danas počeo dvodnevni okrugli stol o srpsko-hrvatskim odnosima i problemima izbjeglica u organizaciji Helsinškoga odbora za ljudska prava Srbije. U radu skupa sudjeluje oko 200 predstavnika nevladinih, građanskih, antiratnih i humanitarnih organizacija iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i BiH. Skup je nastavak okruglog stola"Srbi u Hrvatskoj", održanoga lani u Zagrebu. Uvodničarka Latinka Perović zauzela se za razjašnjavanje bitnih pitanja u odnosima Srba i Hrvata, za što je potrebna "demokratska društvena atmosfera, oslobođenost od straha, od zaziranja i prijetnji". Napominjući da Srbima nedostaje i realizma i samokritike, ona je rekla da se još ne prihvaćaju činjenice da jugoslavenska država više ne postoji, da su stvorene samostalne i suverene nacionalne države i da je među njima potrebno poštovanje i suradnja.
BEOGRAD, 30. siječnja (Hina) - U Beogradu je danas počeo dvodnevni okrugli stol o srpsko-hrvatskim odnosima i problemima izbjeglica u organizaciji Helsinškoga odbora za ljudska prava Srbije. U radu skupa sudjeluje oko 200 predstavnika nevladinih, građanskih, antiratnih i humanitarnih organizacija iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i BiH. Skup je nastavak okruglog stola"Srbi u Hrvatskoj", održanoga lani u Zagrebu. Uvodničarka Latinka Perović zauzela se za razjašnjavanje bitnih pitanja u odnosima Srba i Hrvata, za što je potrebna "demokratska društvena atmosfera, oslobođenost od straha, od zaziranja i prijetnji". Napominjući da Srbima nedostaje i realizma i samokritike, ona je rekla da se još ne prihvaćaju činjenice da jugoslavenska država više ne postoji, da su stvorene samostalne i suverene nacionalne države i da je među njima potrebno poštovanje i suradnja. #L# "Program srbizacije Jugoslavije, koji je najavljen 'antibirokratskom revolucijom', a zatim poslije otpora drugih jugoslavenskih naroda, zamijenjen programom velike Srbije, zaustavljen je u velikoj mjeri i pod pritiskom vanjskog čimbenika. Ali, on još nije mentalno napušten i danas se pokušava restrukturirati u raznim varijantama. Razbijanje države ratom, za koji mi Srbi snosimo primarnu odgovornost, završilo se u raspadu samoga srpskoga nacionalnog korpusa, što stvara duboku frustraciju", rekla je L. Perović. Po njoj hrvatski se režim po svojoj prirodi bitno ne razlikuje od srbijanskoga, ali položaji Srbije i Hrvatske nisu isti. Na strani Srbije bila je agresivna vojna sila. Otuda se ne mogu ni očekivati unutarnje promjene jednaka intenziteta, rekla je Latinka Perović. Slobodan Inić je rekao da se režim etničkih čišćenja, koja su provodili šovinistički Srbi, osvetio ponajprije samom srpskom narodu u Hrvatskoj "po cijeni samoizgona gotovo cijeloga jednog naroda". "Može li jedan narod koji sebe vidi povijesno domovinski izvan Hrvatske, u unutarnjem suprotstavljanju Hrvatima, a za račun Srbije, primiti novu vlast poslije svega što se dogodilo. Ne samo s obzirom na Hrvate koji se sada zakonito okreću protiv takvih Srba nego, prije svega, s obzirom na svoju otpornost prema svakoj težnji za samostalnom Hrvatskom što ga je odvelo u sukobe s hrvatskim narodom, rekao je Inić. Inić je naglasio da samoizgon Srba iz Knina i zapadne Slavonije, a koji isto treba očekivati i iz istočne Slavonije, nije samo posljedica straha od osvete Hrvata nad Srbima, nego i izraz nespremnosti Srba da žive u Hrvatskoj samo kao građani. Milan Đukić, predsjednik Srpske narodne stranke, kritizirao je službeni Beograd jer ne provodi obveze iz Sporazuma o normalizaciji odnosa s Hrvatskom, prije svega o povratku izbjeglica. Dragan Veselinov, predsjednik Narodne seljačke stranke, istaknuo je značenje "osovine Beograd-Zagreb" za uspostavu političke stabilnosti u regiji i ocijenio da je mir uspostavljen zahvaljujući pritisku međunarodne zajednice i da će zbog toga proces pomirenja i zbližavanja biti dug. Bogdan Denić (Socijaldemokratska akcija Hrvatske) kazao je da izbjeglice nisu samo Srbi, već i Hrvati iz Vojvodine, Albanci s Kosova, Muslimani iz Sandžaka i BiH i dodao da svi oni imaju pravo na povratak. Pritom je napomenuo da je moralno pravo svake države -suditi ratnim zločincima. On procjenjuje da će se oko 50.000 Srba vratiti u Hrvatsku, dok mnogi nisu spremni prihvatiti nikakvu, ni demokratsku hrvatsku državu. Ivan Đurić, predsjednik Pokreta za demokratske slobode, za činjenicu da u Hrvatskoj gotovo nema Srba optužio je političare i akademike koji su mislili da se srpska država može napraviti 50 km od Zagreba. Luka Vincetić, katolički svećenik i publicist, istaknuo je da crkve mogu puno učiniti na putu pomirenja i praštanja. Odbacio je kvalifikacije o fašističkom i nacističkom karakteru vlasti u Hrvatskoj, koja se čula od nekih sudionika skupa, kao i ideju o nekom zajedničkom kulturnom prostoru, rekavši da treba uzeti u obzir realnost o postojanju dviju država. Za njega je ključno pitanje - raščistiti odnos Srba prema hrvatskoj državi. (Hina) bs vkn 301924 MET jan 97

(Hina) bs vkn

An unhandled error has occurred. Reload 🗙