ZAGREB, 30. siječnja (Hina - Igor Ilić) - Odluka o pregovorima o
zaključivanju sporazuma o suradnji između Hrvatske i Europske unije
očekuje se potkraj veljače ili tijekom ožujka, doznaje se iz hrvatskih
diplomatskih izvora.
O tom pitanju hrvatski diplomati održavaju stalne radne kontakte s
Europskim povjerenstvom, predsjedavajućim EU-om te ostalim zemljama
članicama, također navode hrvatski diplomatski izvori.
Europsko povjerenstvo trenutačno priprema izvješće koje bi u veljači
ili ožujku trebalo razmotriti Vijeće ministara EU-a i donijeti odluku
o pokretanju pregovora o suradnji. Načela "regionalnog pristupa"
predviđaju da bi pregovori o suradnji s Hrvatskom, BiH i SRJ trebali
početi istodobno, ali odvojeno, no i da ni jedna zemlja neće biti
talac nespremnosti na suradnju druge zemlje, te da je potrebno voditi
računa o posebnim okolnostima u kojima se svaka od te tri zemlje
nalazi.
Hrvatska je, za razliku od BiH i SRJ, već vodila pregovore s EU-om o
sporazumu o suradnji. Opće prilike, uključujući gospodarske, također
su argument hrvatske strane kad je riječ o potrebi da pregovori o
suradnji Hrvatske i EU-a ne ovise o odnosima EU-a s BiH i SRJ, gdje, u
slučaju BiH, ima teškoća s jedinstvenim nastupom dvoentitetske države
na međunarodnoj pozornici, odnosno, u slučaju SRJ, već više od dva
mjeseca traju prosvjedi oporbenih pristaša i pritisak međunarodne
zajednice s ciljem da srbijanski predsjednik Slobodan Milošević prizna
rezultate lokalnih izbora.
Predstavnici EU-a, tvrde diplomatski izvori, uzimaju u obzir
činjenice o posebnim okolnostima u pojedinim zemljama, tako i kad je
riječ o Hrvatskoj. Istodobno, prihvaćanjem "regionalnog pristupa" i
evoluiranjem, ponajprije u sadržajnom smislu, sporazuma o suradnji
koje EU sklapa s pojedinim zemljama, sada se sa stajališta EU-a radi o
nešto drukčijem polazištu za sklapanje tog sporazuma s Hrvatskom nego
što je to bio slučaj sredinom 1995.
Europska unija suspendirala je pregovore s Hrvatskom o sporazumu o
suradnji 4. kolovoza 1995., kad je počela akcija "Oluja". Osim
suspendiranja pregovora o sporazumu o suradnji, koji su tada dospjeli
gotovo do čina parafiranja, zamrznuta je i realizacija PHARE programa.
U listopadu prošle godine povjerenstvo EU-a izradilo je izvješće o
"regionalnom pristupu" uređivanju odnosa s nekim zemljama jugoistočne
Europe, među koje je uvrštena i Hrvatska, koje je prihvatilo
Ministarsko vijeće EU-a na sjednici održanoj u Luksemburgu 28.
listopada 1996. Uz Hrvatsku, u toj su skupini zemalja BiH, SRJ,
Albanija i Makedonija (imenovana kao FYROM). Albanija i Makedonija, za
razliku od preostalih triju zemalja, s EU-om već imaju potpisane
ugovore o suradnji (Albanija nepreferencijalni, Makedonija
preferencijalni) koji znače prvi korak prema uključivanju u EU
(sljedeća dva su pridruženo, pa punopravno članstvo).
Potkraj studenoga prošle godine u Zagrebu je boravilo izaslanstvo
Europske komisije kojemu je zadaća bila upoznati se s hrvatskim
stajalištem prema tzv. regionalnom pristupu, odnosno uređenju odnosa
s EU-om. Tom je prigodom to izaslanstvo posjetilo Bosnu i Hercegovinu
i SR Jugoslaviju. Izvješće koje trenutačno priprema Europska komisija
pretežito se temelji upravo na rezultatima tih posjeta.
Za Hrvatsku je sporazum o suradnji s EU-om bitna sastavnica
uključivanja ne samo u euroatlantske već i u srednjoeuropske
integracije. Za pridruživanje Srednjoeuropskoj zoni slobodne trgovine
(CEFTA) jedan je od uvjeta, uz članstvo u Svjetskoj trgovinskoj
organizaciji (WTO) i bilateralni ugovori o zoni slobodne trgovine sa
svim članicama CEFTA-a, pridruženo članstvo s EU-om do kojega je
nemoguće doći bez sporazuma o suradnji.
(Hina) ii sb
301131 MET jan 97
(Hina) ii sb