ZASTUPNIČKI DOM SABORA: RASPRAVA O PISMU HRVATSKE VLADE

ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Pismo hrvatske Vlade o dovršenju mirne reintegracije područja pod Prijelaznom upravom različito su, obzirom na stranačku pripadnost, ocjenjivali zastupnici Zastupničkog doma hrvatskog Sabora u nastavku današnje sjednice Doma. #L# Zastupnici manjina Njegovan Starek i Šandor Jakab zamjerili su da se u pojedinim člancima Pisma spominju, daju povlastice samo jednoj etničkoj zajednici, manjini, iako tamo žive i druge manjine. Starek pritom navodi pravo na podžupana, zajedničko vijeće općina, odredbu da Predsjednik Republike imenuje dva predstavnika srpske manjine u Županijski dom, te članak o odlaganju služenja vojnog roka. Jakab pak ocjenjuje da je Pismo i više od kulturne autonomije. "Ne mogu se složiti s Pismom, ja jesam za mirnu reintegraciju, ali ne na ovaj način. Tražim da sve nacionalne manjine imaju jednaka prava u Republici Hrvatskoj", kazao je Starek. Izražavajući iznenađenje svih građana mađarske manjine, Jakab je zaključio: "Želimo uživati ista prava, uživati ih u pozitivnim zakonima". Veselin Pejnović (NZ) ne može i neće podržati Pismo, a ako postane dio pravnog poretka ističe da će "pravnu zadovoljštinu tražiti pred Ustavnim sudom". Pejnović se, naime, protivi dijeljenju građana prema nacionalnoj pripadnosti. Svi koji utvrde da će Srbi imati pravo predstavljanja, participacije prema nacionalnoj pripadnosti potiču nove strahove, nesigurnosti, kaže uz ostalo Pejnović. Pismu sadrži velik dio obveza iz Erdutskog sporazuma ali ne sve, ocijenio je Milan Đukić (SNS), dodajući da se ponuđena prava gube u nedorečenim formulacijama. Osvrćući se na pojedine članke Pisma, Đukić uz ostalo pita kakvu će odgovornost snositi hrvatska Vlada ako do datuma izbora građani ne budu raspolagali potrebnim dokumentima, koja su ovlaštenja zajedničkog vijeća općina i prava Predsjednika Republike prema tom tijelu, pita što je odgovarajuća zastupljenost u ekspertnim službama Sabora, te da li će Srbi poslije dvije godine odgode morati služiti vojni rok. Zastupnici HDZ-a podržali su Pismo koje je, kazao je Vladimir Šeks, politički dokument, jednostrana politička izjava kojom se opetuju postulati hrvatske državne politike, temeljnih ustavnih i zakonskih dokumenata. Nema povratka hrvatskih prognanika u Podunavlje dok punina Hrvatske, sa cijelinom svog državnog aparata, ne počne živjeti na tom području, kazao je Šeks dodajući da je temeljna pretpostavka nazočnosti hrvatske vlasti završetak misije UNTAES-a, a da bi taj mandat mogao završiti moraju se provesti izbori. "Ovo je dokument koji hoće dovesti do izbora", rekao je Šeks, zaključujući ocjenom da je Pismo zadnji korak koji će omogućiti povratak prognanika u hrvatsko Podunavlje. I dr. Franjo Gregurić (HDZ) ocjenjuje da izbori definitivno to područje mirnim putem uključuju u hrvatski pravni poredak. Pritom je kao zadatak naveo potrebu da se svi prognanici uključe i daju svoj glas na izborima za tijela lokalne samouprave. "Hrvatski prognanici moraju izići na izbore. Svaki neizlazak na izbore je okretanje leđa žrtvama koje su pale", riječi su Milivoja Kujundžića (HDZ), dok Đuro Perica (HDZ) ne sumnja da će hrvatski narod dokazati punu političku zrelost i svoje nakane pokazati izlaskom na izbore koji će odrediti vlast na tom području. Na važnost izlaska prognanika na izbore ukazao je i Drago Krpina (HDZ), koji je mišljenja da Pismo može biti pozitivan prilog brzoj, učinkovitoj uspostavi hrvatske vlasti u Podunavlju, neovisno kako će Srbi reagirati. Mato Arlović (SDP) pita što s državljanima Hrvatske koji su živjeli npr. u Kninu i odluče ostvariti svoje izborno pravo u Podunavlju, a sutra zatraže povratak kući, te ističe da je upitno kako će se to reflektirati na povratak hrvatskih prognanika u Podunavlje. Arlović podsjeća da na izborima za jedinice lokalne samouprave mogu glasovati samo oni koji imaju prebivalište, a ne boravište, te ističe da se na taj način može mijenjati nacionalna struktura. Protivljenje promjeni etničke slike u hrvatskom Podunavlju jer bi to mogao biti izvor budućih zahtjeva za autonomijom i mogućih sukoba, obrazložio je dr. Zdravko Tomac (SDP). Protivljenje Pismu izrazili su zastupnici HSP-a, pri čemu Vlado Jukić naglašava da ono ne izražava volju onih kojih se najviše tiče, hrvatskih povratnika, a Boris Kandare kao jedinu realnu činjenicu Pisma navodi izbore koji će se održati 16. ožujka, dok je sve ostalo "vizija budućnosti što ne možemo prihvatiti". Ivan Gabelica (HČSP) pak ističe da Pismo ide iznad Erdutskog sporazuma i Sporazuma o normalizaciji. (Hina) bn/bm ds 231450 MET jan 97