ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora otvorio je raspravu o Prijedlogu kaznenog zakonika, čije je odredbe obrazložio pomoćnik ministra pravosuđa Tomislav Penić. Nakon stanke Dom će poslijepodne nastaviti rad
pojedinačnom raspravom o predloženom kaznenom zakoniku.
ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora otvorio
je raspravu o Prijedlogu kaznenog zakonika, čije je odredbe obrazložio
pomoćnik ministra pravosuđa Tomislav Penić. Nakon stanke Dom će
poslijepodne nastaviti rad pojedinačnom raspravom o predloženom
kaznenom zakoniku. #L#
Uz Ustav kazneni zakon je temeljni dokument svake države, kazao je
Penić ističući kako se na prijedlogu kaznenog zakonika radilo od
uspostave hrvatske države. U izradi se vodilo računa o iskustvima
razvijenih europskih zemalja, a temeljno mu je načelo pravna država uz
ograničenje kazneno-pravne prisile, što znači da nitko ne može biti
kažnjen dok mu se ne utvrdi krivnja. Predloženo je niz novih mjera
kojima se štite ljudska prava, kazao je Penić, dodavši da je
predložena kazna zatvora za najteže kazneno djelo ubojstva u trajanju
od 20 do 30 godina u odnosu na druge europske zemlje najmanja kazna.
U ime Odbora za zakonodavstvo Vice Vukojević predložio je da se na
ovoj sjednici provede načelna rasprava o Prijedlogu kaznenog zakonika,
a rasprava o pojedinostima na idućoj sjednici. Odbor je mišljenja da
predloženim odredbama nije obuhvaćeno tzv. sporedno kazneno-materijalno
zakonodavstvo, potrebno je utvrditi kada je netko djelo kazneno te
sveubuhvatno definirati propisane sankcije koje prvo moraju imati
preventivnu svrhu, zatim kažnjivu i na kraju određenu satisfakciju za
žrtvu.
Bosiljko Mišetić u ime Odbora za pravosuđe istaknuo je kako su
članovi Odbora poduprli nastojanje za afirmacijom novčane kazne, te
pozitivnim ocijenili novost da se kazna zatvora u trajanju od šest
mjeseci može zamijeniti radom za opće dobro. Podršku je dobila i
odredba o povećanju kazne dugotrajnog zatvora sa najteža kaznena djela
sa 15 na 20 do 30 godina zatvora.
Uz načelne primjedbe i prijedloge za poboljšanjem određenih odredbi
svi zastupnički klubovi podržali su predloženi kazneni zakonik.
Vladimir Primorac u ime kluba HSLS-a predlaže izmjenu naziva u
"Kazneni zakon" te izmjenu redosljeda kaznenih djela, odnosno da
kazneno djelo protiv države ne bude na prvom mjestu. Navodeći kako su
mnoge odredbe pobljšane, posebice dobrim navodi odredbu po kojoj nitko
ne može biti kažnjen za djelo koje nije počinio. Ali dvojbenim smatra,
je li kazna zatvora od 20 do 30 godina odgovarajuća za najteža kaznena
djela.
U ime kluba HSP-a Boris Kandare iznio je primjedbe i predložio nove
kazne za počinjeno silovanje za vrijeme okupacije i rata odnosno za
djelo tzv. etničkog silovanja. Za to predlaže kaznu zatvora od
najmanje 12 godina ili dugotrajni zatvor, a za etničko silovanje izvan
rata kaznu zatvora od najmanje osam godina. Novčanu kaznu, te kaznu
zatvora od najmanje pet pa do 10 godina predlaže za kazneno djelo
protupravnog prekida trudnoće. HSP smatra da je prekid trudnoće
poslije 10 tjedana kazneno djelo ubojstva. Od tri do pet godina
zatvora predložio je za kazneno djelo krivotvorenja hrvatske domovnice.
Mato Arlović kazao je kako klub SDP-a načelno podržava predloženi
kazneni zakonik, ali potrebno je temeljito raspraviti i utvrditi je li
očišćen od ideoloških odredbi iz bivšeg sustava. Potrebnim smatra
preispitati i redosljed kaznenih djela.
I u ime kluba HSS-a Luka Trconić podržao je predložene odredbe,
predloživši da se poboljšaju odredbe izmjenjene mini kaznenom reformom
u proljeću prošle godine.
Prihvatimo li predloženi kazneni zakonik Hrvatska će se svrstati u
red država s vladavinom prava i zajamčiti zaštitu pojedinca, društva i
države, kazao je u ime kluba HDZ-a Vladimir Šeks. Predložene su
odredbe komplementarne s hrvatskim Ustavom i temeljnim načelima
Konvencije o pravima čovjeka i određenim dokumentima Vijeća Europe i
Ujedinjenih naroda, kazao je Šeks.
(Hina) sšh ds
151435 MET jan 97
(Hina) sšh ds