HRVATSKA DOBILA KREDITNI REJTING 3B MINUS (DUŽA VERZIJA)

ZAGREB, 17. siječnja (Hina) - Hrvatska je danas od dvije svjetske vodeće agencije za određivanje kreditnog rejtinga, IBCA iz Londona i "Standard and Poor's" iz SAD dobila kreditni reiting 3B minus (BBB -) čime se svrstala na 40 mjesto među 64 zemlje koje su zatražile kreditni rejting. "To je izravno priznanje Hrvatskoj i njenoj makroekonomskoj politici u svijetu", kazao je na današnoj konferenciji za novinare upriličenoj u povodu dobivanja kreditnog rejtinga predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša. Najavio je da se ovih dana očekuje i ocjena od treće svjetske agencije MOODY'S. #L# "Taj kreditni investicijski rejting znači objektivnu sliku Hrvatske, onakvu kakvom nas drugi vide, odnosno ukupnu percepciju Hrvatske u međunarodnim odnosima", istaknuo je premijer Mateša dodavši da je njegovo određivanje ovisilo i o okruženju u kojem se Hrvatska nalazi, a koje joj ne ide u prilog. Podsjetio je na stanje od prije nekoliko godina kada je Hrvatska bila bez velikih šansi u međunarodnim financijskim tokovima zbog ratnih okolnosti. No, u kratkom razdoblju postignuta je politička i gospodarska stabilnost, a sada je na redu prezentacija Hrvatske svjetskoj financijskoj zajednici, naglasio je premijer Mateša. Ovim vrlo povoljnim kreditnim rejtingom od 3B minus Hrvatska se svrstala u red malobrojnih zemalja koje uopće imaju kreditni rejting (64 od 200 zemalja), kazao je ministar financija Božo Prka. Pojašnjavajući što to znači naveo je da će time doći do smanjenja kamatnih stopa na inozemne kredite, odnosno njihovog pojeftinjenja, a smanjit će se i proračunski troškovi za financiranje postojećeg inozemnog duga. Podsjetio je da se prije godinu dana Hrvatska na međunarodnom tržištu kapitala zaduživala po kamatnoj stopi od 11 do 12 posto, što će nakon dobivanja ovog kreditnog rejtinga biti daleko manje. Govoreći o proceduri za dobivanje kreditnog rejtinga ministar Prka je naglasio kako su predstavnici agencija obišli sve nadležne institucije u Hrvatskoj, od Ureda predsjednika, Vlade, određenih ministarstava, obavili razgovore sa stranačkim prvacima, čelnicima sindikata, itd. Inače, najbolji kreditni rejting agencije "Standard and Poor's" sa 3A imaju Austrija, Francuska, Japan, Nizozemska, SAD, Velika Britanija. Potom slijede sa 2A plus Belgija, Švedska i Island, A plus imaju primjerice Malta i Malezija, dok Češka, Slovenija i Čile imaju A. Iza te ocjene slijede zemlje sa kreditnim rejtingom 3B kao Kina i Indonezija, a potom su u grupi u kojoj je i Hrvatska 3B minus Poljska, Slovačka, Mađarska, Grčku, Kolumbija, itd. To su ujedno i zemlje koje imaju tzv. prvi stupanj - odnosno investicijski stupanj kreditnog rejtinga, i na ljestvici su pozicionirane do 46. mjesta. Slijede zemlje druge skupine neinvesticijskog stupnja koji počinje sa 2B plus a to su primjerice Indija i Južna Afrika. 2B ima primjerice Meksiko, dok Argentina, Rusija i Rumunjska imaju 2B minus. Turska i Venezuela imaju zadnje pozicije odnosno 63. i 64. mjesto na ljestvici agencije "Standard end Poor's" i kreditni rejting B. Kreditni rejting dobiven je od strogih sudaca i potvrda je dosadašnje politike kako Vlade, tako i Narodne banke Hrvatske, kazao je guverner NBH dr. Marko Škreb, dodajući da je ta ocjena ujedno i obvezujuća i zahtijevat će daljnju dobru koordiniranost Ministarstva financija, koje je odradilo veći dio posla, i NBH. Govoreći o tome što Hrvatskoj nije išlo u prilog potpredsjednik Vlade mr. Borislav Škegro posebice otegotnom okolnošću naveo je istočno hrvatsko susjedstvo. Dodao je kako se ocjena kreditnog rejtinga obnavlja svakih šest mjeseci, te da je za očekivati da drugi puta bude još bolja. Navodeći mnoge faktore o kojima ovisi dobivanje kreditnog rejtinga Škegro je naveo kako je iz izvješća agencije IBCA vidljivo da špekulacije o bolesti predsjednika Tuđmana na to nisu utjecale, te da je za njih Hrvatska stabilna zemlja. Navodeći da, primjerice, Zavod za platni promet prikuplja podatke po staroj socijalističkoj metodi kazao je kako je po izvješću ZAP-a Hrvatska u prošloj godini investirala svega 1,3 posto brutto domaćeg proizvoda, a što je, naglasio je Škegro, daleko ispod stvarnog iznosa. "Smiješno je da bolju sliku o Hrvatskoj stvaraju oni u inozemstvu nego mi sami", kazao je Škegro, dodavši kako se o tome mora povesti računa. Na današnjoj konferenciji za novinare ministar financija Božo Prka najavio je i plasiranje prve emisije obveznica Republike Hrvatske na međunarodno tržište kapitala. Sutra bi se krenulo prvom emisijom u vrijednosti od 250 milijuna dolara, a Hrvatska kreće i sa prezentacijom tzv. road show-om u 20-tak zemalja od Hong Konga do New Yorka. Obveznice će plasirati međunarodni sindikat banaka, a među njima će biti i jedna hrvatska banka, naglasio je Prka. Borislav Škegro na današnjoj se press konferenciji osvrnuo i na ocjene, kako je kazao, "nekih vanjskih članova Savjeta NBH" koji su izjavili kako je hrvatsko inozemno zaduženje previsoko. Kako su tu informaciju prenijeli mediji, te nije jasno tko iza toga stoji, potpredsjednik Škegro je naglasio kako "neodgovorni pojedinci uzimaju pravo diletantski dijeliti lekcije stručnjacima". To nije stav guvernera NBH, kazao je Škegro, dodavši da je hrvatsko zaduženje nisko, te da bi ga mnoge zemlje poželjele. (Hina) sšh ds 171648 MET jan 97