ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Predsjednik Sabora Republike Hrvatske akademik Vlatko Pavletić na početku 16. sjednice Zastupničkog doma Sabora održao je prigodni govor u povodu pete obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske - 15.
siječnja 1992. godine.
ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Predsjednik Sabora Republike Hrvatske
akademik Vlatko Pavletić na početku 16. sjednice Zastupničkog doma
Sabora održao je prigodni govor u povodu pete obljetnice međunarodnog
priznanja Hrvatske - 15. siječnja 1992. godine. #L#
"Točno prije pet godina, na današnji dan, određen je broj europskih
država priznao Republiku Hrvatsku. Bila su to prva važna i presudna
priznanja, a nakon njih su uslijedila mnoga, tako do danas bilježimo
128 država u čitavom svijetu koje su nas priznale, a sa 120 od njih
imamo uspostavljene uobičajene diplomatske odnose", kazao je akademik
Pavletić.
Pavletić je naveo da su priznanja došla nakon odlučnih koraka
hrvatskog Sabora. Tako je u veljači 1991. godine Sabor oduzeo sve
ovlasti saveznim organima. Nakon provedena referenduma o samostalnosti
Hrvatske u Saboru je 25. lipnja 1991. godine izglasovan zaključak o
razdruživanju i od tada je saborskom odlukom Republika Hrvatska
proglašena suverenom i samostalnom državom, raskinuvši konačno i
zauvijek sve odnose s Jugoslavijom na sjednici koja je radi sigurnosti
održana izvan sabornice 8. studenog 1991. godine.
Akademik Pavletić podsjetio je da je od 22. svibnja 1992. godine
Hrvatska članica Ujedinjenih naroda, a od 6. studenoga prošle godine i
redovita 40. članica Vijeća Europe.
"Hrvatska je danas geostrateška nepobitna činjenica i politički
nezaobilazni čimbenik za rješavanje bilo kakva spora ili problema u
ovom dijelu svijeta. To nam daje posebnu sigurnost, ali nas isto tako
obvezuje", istaknuo je Pavletić.
Ističući da rado citira riječi koje je tada izrekao predsjednik
Republike dr. Franjo Tuđman, najzaslužniji za sve diplomatske,
političke i vojne pobjede Hrvatske, od dolaska na vlast u svibnju
1990. do danas, akademik Pavletić je istaknuo kako je predsjednik
Tuđman doslovno rekao: "Pred nama je zadaća da svijetu, koji nas je
priznao i koji će to ubuduće učiniti, pa i onom što bi nas još
uvijek htio poricati, vjerodostojno dokažemo da će demokratska
Hrvatska biti dostojan sudionik najnaprednijih težnji slobodna
svijeta".
Kada ne bismo ostvarili do kraja to prisežno obećanje, iznevjerili
bismo ne samo očekivanja prijatelja u svijetu, nego i svoje kršćansko
biće, svoj trajni nacionalni interes, naglasio je Pavletić, dodajući
kako hrvatska politika, polazeći od jasno određenih i čvrsto od svih u
zemlji poduprtih hrvatskih nacionalnih i državnih interesa, mora biti
sposobna iskoristiti utjecaj i moć velikih partnera u ostvarivanju
svojih ciljeva.
Navodeći vanjskopolitičke prioritete, naglasio je da oni moraju
služiti jačanju Hrvatske i njezina gospodarstva kao preduvjeta
svekolika napretka.
"Prioritet svih prioriteta je dovršenje procesa mirne reintegracije
hrvatskog Podunavlja u rokovima od kojih ne smije biti odstupanja. U
svjetlu toga, valja ocjenjivati i posljednje ponude u Pismu namjere,
tako dobro primljene od međunarodnih čimbenika, a koje Srbima - baš
zato! - oduzimaju i posljednju nadu da bi mogli zavlačiti i izigravati
dogovoreno. Za nas je važno da sve ostaje u okviru Ustava i
odgovarajućih zakona", kazao je Pavletić.
Navodeći važne ciljeve hrvatske vanjske politike, istaknuo je punu
potporu primjeni daytonskog mirovnog sporazuma, te oživotvorenju
ustroja Federacije BiH uz zaštitu legitimnih interesa hrvatskog naroda
u svim dijelovima BiH. Nadalje je važno institucionaliziranje odnosa s
Europskom unijom, uključivanje Hrvatske u program Partnerstsvo za mir
i približavanje NATO-u, kao i razvijanje i daljnje unapređivanje
odnosa s ključnim europskim državama i SAD-om, te goospodarska i
kulturna suradnja sa susjednim i prijateljskim državama.
"Da bismo smanjili mogućnost usporavanja tako zacrtanih procesa,
moramo izbiti iz ruku, nama nesklonih čimbenika, sve argumente, pa
barem i prenapuhane, u svezi s obvezama koje smo preuzeli nedavno
potvrđenim članstvom u Vijeću Europe, a to znači, daljnje snaženje
institucija pravne države i pridržavanje europskih standarda u zaštiti
manjina, sloboda medija i nesputanost djelovanja nevladinih udruga, te
otvorenost koja je za Hrvatsku bila znakovita čak u vrijeme rata",
rekao je Pavletić.
"Tijekom dugih stoljeća hrvatski državni Sabor održao je na svojim
nekontinuiranim zasjedanjima trajnu, pa barem i tanku i isprekidanu
nit hrvatske državnosti. To je nešto čime se ima pravo ponositi
cijela Hrvatska, ali to posebno obvezuje Sabor u sadašnjem sastavu da
odgovorno i uspješno svojim političkim i zakonodavnim odlukama
pridonosi tome da proces zaokruživanja Hrvatske u njezinim međunarodno
priznatim granicama bude po planu i dogovoru potpuno uspješno doveden
do kraja", naglasio je predsjednik Sabora, rekavši da će to biti
konačna pobjeda za koju su mnogi ginuli, ali za koju danas vrijedi
živjeti i raditi da bi domovina bila zemlja ljepote, sigurnosti i
blagostanja za svakog građanina.
Svoj prigodni govor akademik Pavletić zaključio je citatom
predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana: "Održali smo se u
prošlosti, pobijedili u sadašnjosti, naša je i budućnost".
(Hina) sšh/bn mi
151151 MET jan 97
(Hina) sšh/bn mi