NJEMAČKA
SÜDDEUTSCHE ZEITUNG
19. VIII. 1998.
Opasnost ruske zaraze
"Ulagači na svjetskim burzama već su otpisali krizu rublje. Usprkos
očiglednom slomu cjelokupne ruske gospodarske i financijske
politike newyorški indeks Dow Jones porastao je a njemački dionički
indeks u početku je oslabljen ali se potom oporavio, završivši u
utorak s osjetnim dobitima. Znači li to da drastična devalvacija
rublje možda čak i nije tako strašna stvar?
Neposredne posljedice krize na Zapadu uistinu su ograničene. Bivša
supersila Rusija još je uvijek sekundarna trgovinska nacija.
Njemačka je najvažniji trgovinski partner zemlje čiji je udio u
njemačkom izvozu ipak manji nego u švedskom. Čak i ruski dugovi kod
njemačke države (74 milijarde maraka) i kod njemačkih banaka (56
milijardi maraka) predstavljaju vjerojatno tek ograničeni rizik.
Stvarne opasnosti ruske krize u odnosu na ostatak svijeta dugoročne
su prirode i nije ih tako lako utvrditi. Odustajanje ruskog vodstva
od obrane vlastite valute usprkos svim prethodnim obećanjima
potpiruje latentno nepovjerenje u izglede mladih tržišnih
ekonomija, poznatih pod pojmom 'emerging markets' (tržišta u
nastajanju'). Već prošle godine azijska kriza pokazala je da je
širenje kapitalizma na bivše zemlje u razvoju suprotno dugotrajnim
uvjerenjma optimista ipak popraćeno teškoćama. Japan se zbog krize
pred svojim vratima našao u dubokoj recesiji. Nakon devalvacije
rublje opasnost od širenja zaraze na Europu i Sjevernu Ameriku
dodatno je porasla.
Stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) brinu u prvom redu
zbog mogućeg kobnog međusobnog djelovanja nestabilnog novca i
nestabilne vlade u Moskvi. Zato je MMF i bio relativno velikodušan
prema ruskim željama za kreditima. Svaka devalvacija proizvodi na
domaćoj pozornici inflatorni pritisak. Takav razvoj događaja
posebno je neugodan za slabu vladu koja mora nadoknaditi manjak
vjerodostojnosti povišenjem kamata. Taj pak potez destabilizira
njezino gospodarstvo. Međusobna povezanost ta dva procesa
potvrđena je u jugoistočnoj Aziji. Pritom valja dodati da je u
Rusiji ugrožena i jedina istinska gospodarska stečevina
postkomunističke ere - pobjeda nad hiperinflacijom.
Kriza rublje pogađa svjetsko gospodarstvo u osjetljivoj situaciji:
Japan još nije pronašao izlaz iz svoje gospodarske krize dok u
Sjedinjenim Državama sve veći broj pokazatelja upućuje na
zaključak da se period konjunkture rasta bliži kraju. Jeftina
konkurencija zemalja jugoistočne Azije i devalvacija njihovih
valuta rezultira opetovanim dramatičnim rastom deficita u
američkoj vanjskotrgovinskoj bilanci. Europski konjunkturni
izgledi dobri su ali sve optimistične prognoze utemeljene su na
neodređenoj nadi da se zaraza neće proširiti iz Japana i Rusije na
Europu te da će, dakle, tamošnje vlade uspješno svladati svoje
probleme.
Rusku krizu mogu riješiti samo političari u Moskvi. No, opasnost od
zaraze ostatka svijeta mora biti otklonjena s druge strane ruskih
granica. Pritom odlučujuću ulogu igraju velike središnje banke. Ta
je činjenica povezana s pojačanom nervozom na međunarodnim
financijskim tržištima. Predsjednik američke središnje banke Alan
Greenspan i njegove kolege u Frankfurtu opravdano su neprekidno
očitovale zabrinutost rastom burzovnih tečajnih vrijednosti. Iza
tih vrijednosti skrivaju se očekivanja vezana za dobit, koja su
danas sve dvojbenija. Traženo rješenje sastoji se u vraćanju burzi
na čvrsto tlo činjenica i na istodobno sprečavanje tvrdog
prizemljenja realne privrede. Veliko povećanje kamata u sadašnjem
trenutku moglo bi rezultirati slomom sadašnje stabilnosti cijena u
industrijskim zemljama i deflacijom nepredvidivih posljedica",
upozorava Nikolaus Piper.
192217 MET aug 98
SP rukomet - rezultati
Šah - Praggnanadhaa pobijedio Caruanu
Petra Martić poražena u četvrtfinalu Linza
Bijela kuća: Carine Kanadi, Meksiku i Kini na snazi od subote
ManU dogovorio transfer mlade portugalske zvijezde
SKV: Svijet u 21 sat
SKV: Hrvatska u 21 sat
FINANCIJSKI SERVIS od 31. siječnja 2025.
Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 01. veljače
Zlato za Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu novinara skijaša