ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - Visoke marže na cijene alkoholnih pića u maloprodaji u Hrvatskoj ne samo da uzrokuju manji promet u trgovinama, već smanjuju prihode i samim proizvođačima. Najveći domaći prizvođači, Badel 1862,
Dalmacijavino i Istravino, žale se na previsoke marže, koje dosežu i do 45 posto na njihovu cijenu, ali ne mogu utjecati na poslovnu politiku trgovaca i kreiranje cijena u maloprodaji.
ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - Visoke marže na cijene alkoholnih pića
u maloprodaji u Hrvatskoj ne samo da uzrokuju manji promet u
trgovinama, već smanjuju prihode i samim proizvođačima. Najveći
domaći prizvođači, Badel 1862, Dalmacijavino i Istravino, žale se
na previsoke marže, koje dosežu i do 45 posto na njihovu cijenu,
ali ne mogu utjecati na poslovnu politiku trgovaca i kreiranje
cijena u maloprodaji.#L#
"Općenito gledajući, domaća maloprodaja radi s prevelikim maržama.
Na našu robu trgovci stavljaju marže u rasponu od 35 do 45 posto, što
je izuzetno visoko, posebno kada vidimo da se ta marža obračunava i
na porez koji mi plaćamo državi", rekao je direktor Badela 1862
Želimir Golubić.
Takvim manevrom u obračunu marže maloprodaja je povećala zaradu po
boci alkoholnog pića te učinila proizvode izuzetno skupima i
nepristupačnima potrošaču. U svijetu se marže u prodaji kreću od
10 do 15 posto.
Još lošije stanje bilježi se i u ugostiteljstvu, gdje vina koja
njihovi proizvođači prodaju po, primjerice, 20 kuna, na vinskoj
karti u pojedinim ugostiteljskim objektima završavaju sa cijenom
višom od 100 kuna. "Tu su posebno neprimjereno visoke marže, a
naše aktivnosti kako bi postigli neke dogovore s ugostiteljima
nisu dosad dale rezultata", zaključio je Golubić.
I u Dalmacijavinu se žale na neprimjerene trgovačke marže, koje se
kreću između 32 i 35 posto, i ugostiteljske marže, koje ponekad
iznose i do 200 posto na njihovu cijenu. Taj proizvođač prodaje vino
i u vlastitoj maloprodaji, a marža mu se kreće od 13 do 17 posto. Kao
jedan od razloga pada potrošnje vina u toj tvrtki navode i veću
potrošnju piva, koje im je postalo velika konkurencija.
Svijetli primjer, po riječima komercijalnog direktora tvrtke
Tončija Marijana, dogovor je Dalmacijavina s Upravom Zlatnog rata u
Bolu na otoku Braču, o prodaji kvalitetnog vina Zlatni rat po cijeni
od 40 kuna.
Poslovodstvo Istravina drži da je svatko nezavisan u kreiranju
prodajnih cijena, no u toj su regiji cijene njihovih proizvoda u
maloprodaji već korigirane radi zabilježenog pada prometa u
trgovinama. No, taj pad nije samo bio vezan uz visoke cijene
nepristupačne kupcima, već i uz rastuću potrošnju piva, što je
trend i u svijetu.
Domagoj Juričić
(Hina) dju sbo
240945 MET jul 98
(Hina) dju sbo