VOA 12. VII DAYTON

GLAS AMERIKE - VOA 12. VII. 1998. Tri godine nakon potpisivanja Daytonskih sporazuma koji su postavili uvjete za mir u Bosni i Hercegovini, kao i za obnovu zemlje, malo je postignuto na planu povratka izbjeglica. U novije vrijeme sve su glasniji zahtjevi da se obavi revizija Daytonskog sporazuma. Izvješćuje Margarita Asenova. "Mnogi diplomati i promatrači napominju da Daytonski sporazumi, slično bilo kojem drugom mirovnom sporazumu, imaju slabih točaka te da su izgrađeni uz ustupke svih strana potpisnica. No, pritom naglašavaju da Daytonski sporazum nije zakon već okvir prema kojemu Bosna i Hercegovina može započeti reintegraciju i obnovu društva te da se odredbe Daytonskog sporazuma moraju interpretirati nešto šire. No unatoč tome, oni koji inzistiraju na reviziji Daytonskog sporazuma, u zadnje vrijeme postaju sve glasniji. Prije svega vlasti u republici srpskoj inzistiraju da se mirovni sporazum preinači i prilagodi kako bi se održalo trenutačno demografsko stanje u srpskom entitetu. Uz to, hercegovački Hrvati također žele promjene kako bi osnovali treći entitet u Bosni i Hercegovini. Hrvatski politički čelnici u zapadnoj Hercegovini stoga održavaju bliske veze s vlastima Republike Hrvatske. Međutim, u novije se vrijeme stanje očito mijenja, posebice pojavom Nove hrvatske inicijative, umjerene političke grupacije čiji su ciljevi pluralizam i demokratizacija bosansko-hercegovačkog društva, kao i provedba Daytonskog sporazuma. U vladajućoj bosansko-hercegovačkoj Stranci demokratske akcije također se želi sačuvati demografski status quo time što se onemogućuje povratak nemuslimanskim izbjeglicama. Upravo je to i razlog što je Sarajevo kažnjeno ukidanjem pomoći koju su u iznosu od 22 milijuna dolara tome gradu bile pružale Europska unija i Sjedinjene Države. No mnoge međunarodne organizacije priključile su se traženjima za reviziju Daytonskog sporazuma zato što je u cijeloj regiji otežan povratak izbjeglica. Oni su često meta napada novih stanovnika, a njihove kuće često nestaju u požaru. Međunarodne organizacije stoga traže da se u sporazum uključi i odredba o smještaju izbjeglica povratnika, te njihova integracija u novu sredinu. Već tri godine kosovski čelnici tvrde da Daytonski sporazum nije trebao ispustiti kosovsko pitanje. Oni vjeruju da je uključivanje Kosova u sporazum možda moglo sačuvati mir u regiji. Unatoč raspravama o mogućim promjenama u Daytonskom ugovoru, službeno stajalište Washingtona i dalje je nepromijenjeno. Washington smatra da se sporazum mora potpuno provesti te da nikakve promjene nisu prihvatljive. Jedan od poznavatelja situacije, Obrad Kesić, inače zaposlen u međunarodnoj kemijskoj i nuklearnoj farmaceutskoj korporaciji, kaže: = Pitanje je ima li za to političke volje. Najveće je pitanje ima li za to političke volje u Washingtonu. Europa je već pokazala da ne bi imala ništa protiv da se u Daytonu unesu male promjene kako bi se bolje odrazila politička realnost na terenu. Međutim, mislim da u ovom trenutku, nedostaje političke volje u Washingtonu te da bi se obnovio Daytonski proces ili da se on pokuša promijeniti na bilo koji znakovit način. Sve do izbora u rujnu vjerojatno neće doći do većih pritisaka da se promjene uvedu, ali nakon toga, ovisno o rezultatima izbora, vjerojatno ćemo vidjeti neki oblik nastojanja da se promijene neki aspekti Daytonskog sporazuma. Direktor washingtonskoga Instituta za Balkan James Hooper naglašava: = Mislim da se mogu napraviti znakovite promjene, ali najvažnije je da se Daytonski sporazum primjeni na onaj način kako je dogovoren. Sporazum je dovoljno fleksibilan da dopušta interpretacije, pa se neke promjene mogu poduzeti u procesu interpretacije. Obrad Kesić je upozorio na dva područja na koja bi se trebalo usredotočiti ukoliko bi se išlo na izmjenu Daytonskog sporazuma. = Prvo je ono koje se bavi povratkom izbjeglica. U protekle tri godine postalo je jasno da je taj zadatak daleko složeniji nego li se to pretpostavlja sporazumom. Mnoge međunarodne organizacije, među kojima i Crveni križ, nastoje pokazati da treba voditi računa o tome da se mnogi izbjeglice neće vratiti u domove iz kojih su izbjegli. Te bi organizacije htjele da se unesu odredbe o tome kako bi se ti ljudi mogli integrirati u nove sredine. Drugo, neke hrvatske stranke, i iz Bosne i Hercegovine, ali i iz Hrvatske, traže da se prizna neki oblik trećeg entiteta. Tako bi se trebalo, prema njihovu traženju, uvidjeti da je federacija stvarno samo na papiru, te da bi Hrvati u Bosni i Hercegovini trebali imati pravo na neki oblik zasebnog entiteta. To predstavlja veli problem jer se ovdje u Washingtonu vjeruje da bi taj treći entitet bio na štetu federacije i rezultat bi zapravo doveo u pitanje većinu drugih aspekata Daytona, jer je federacija bitan dio Daytonskog sporazuma. James Hooper smatra da bi dio Bosne i Hercegovine pod kontrolom Hrvata predstavljao ozbiljnu prijetnju Daytonu: = Ozbiljan problem hrvatskog dijela Bosne i Hercegovine je u tome što je praktično bio priključen Hrvatskoj. Tamo se plaća hrvatskim novcem, a to područje ima svoje predstavnike u Vladi Republike Hrvatske. Taj se dio tretira gotovo kao hrvatski teritorij, tako da mislim da bi bilo kakav korak u tom smjeru vjerojatno pojačao cjelokupan dojam te još više oslabio provedbu Daytonskog sporazuma, onako kako je on zamišljen, a to je da Bosna opet bude ujedinjena zemlja i da se tamo ostvari prava demokracija. Gospodin Hooper također kaže da Vlada u Zagrebu mora više sudjelovati u provedbi sporazuma potpisanog u Daytonu, kako bi on bio proveden u potpunosti, te da međunarodna zajednica treba biti daleko oštrija prema hrvatskoj Vladi i Hrvatima u Bosni, kako bi ih se spriječilo da interpretiraju Daytonski sporazum prema vlastitim željama i potrebama. Oba politička analitičara smatraju da je prekasno i potrebama preopasno da se u Daytonski sporazum unosi kosovsko pitanje. (VOA) 130225 MET jul 98