AMERIČKI HERALD O EU VODSTVU 27. I.

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 27. I. 1998. Slijedi zapadno razdoblje s Europom koja sudjeluje u vodstvu "Poslije pada Berlinskog zida i sloma Sovjetskog saveza, pričali smo o svijetu poslije hladnog rata. Sad, usred azijske financijske krize, možemo predvidjeti razdoblje dominacije Zapada", piše upravitelj pri londonskom Međunarodnom institutu za strateške studije Gerald Segal. "Glavno obilježje ovih ranih dana novog zapadnog razdoblja te jedno od velikih iznenađenja koje je proisteklo iz azijske krize, spoznaja je ograničenosti trenda globalizacije. I europska i američka gospodarstva izgubit će zbog krize manje od pola posto bruto domaćeg proizvoda. Prodaja u Aziji, bez Japana, manja je od 8% europske i američke ukupne prodaje u inozemnim državama. Kao što je istaknula američka investicijska banka, američka poduzeća prodaju više u Italiji, nego u Indoneziji, Tajlandu, Maleziji, Filipinima i Kini zajedno. Azijska ulaganja u Europi ostaju sitna. Čak i u Britaniji, koja privlači polovicu azijskih europskih ulaganja, ukupna azijska ulaganja čine jedva 7,5% stranih ulaganja. Gotovo sva azijska ulaganja u Europi poduzimlje Japan. Novo zapadno razdoblje nije tripolarno. Japan je bio nesposoban preuzeti vodstvo u azijskoj krizi. Neuspjeli pokušaj Japana da organizira azijsko financijsko rješenje krize u drugom dijelu 1997., bio je jasan dokaz odsutnosti globalne moći u Aziji. Mešetari su stigli iz Sjedinjenih Država i Europe. Rezultat je bila odluka da se za organizaciju spašavanja iskoristi MMF, institucija koju je stvorio Zapad. Kinu se jedva moglo vidjeti. Pekinške su vođe su s užasom promatrale kako se Azija raspada pred snagom globalnog kapitalističkog sustava kojeg je stvorio Zapad. Poslije američke uporabe svoje silne vojne snage u Tajvanskom tjesnacu 1996., Kina zasigurno ne sumnja u snagu Zapada. Očit će problem predstavljati rješavanje nezadovoljstva koje će zatrovati Aziju dok Zapad nameće oštre gospodarske uvjete. Zapadni zahtjevi za političkom reformom također će ojačati, i teže će ih biti ispuniti, dok postaje jasno kako su snažno gospodarski temelji ovisni o mijenjanju političkih temelja. Europljani i Amerikanci također imaju razloga brinuti da će postati gospodarski mlitavi, bez straha od azijske konkurencije. Trenutačni europski pokušaji obnavljanja socijalnih sustava mnogo duguju brizi o azijskoj konkurenciji, čak ako u stvarnosti europska gospodarstva imaju veće konkurente u drugim razvijenim državama nego u Aziji. Prekoatlantski odnosi, povezani sovjetskom prijetnjom, a zatim azijskim izazovom, također su u opasnosti. Europa i Sjedinjene Države imale su određenog uspjeha u oblikovanju novih pravila za međunarodnu trgovinu u informacijskoj tehnologiji, a nezapadne sile ne igraju značajnu ulogu u oblikovanju pravila i institucija u gospodarstvu budućnosti. (...) Očekujte da će prekoatlantske veze postati zamršenije, upravo dok njihova važnost raste. Zabrinjavajuće je kako se malo razmatraju strateške implikacije velike promjene koja će se dogoditi u globalnom financijskom sustavu na početku 1999., kad se uspostavi zajednička europska valuta. S eurom, Europljani očekuju da će minimizirati svoju ranjivost na fluktuacije valute te se namjeravaju izjednačiti s Amerikom u upravljanju globalnim financijskim sustavom. Azijske će zemlje naučiti da je izigravanje Europljana protiv Amerikanaca jedan način da se izađe na kraj s novim zapadnim razdobljem." 280141 MET jan 98