FRANCUSKA-LIBERATION OD 20.1.98. O DOKMANOVIĆU

FRANCUSKA LIBERATION 20. I. 1998. Bivšem se vukovarskom gradonačelniku sudi u Den Haagu "Jučer je pred Međunarodnim kaznenim sudom (TPI) u Den Haagu koji sudi za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, započela prva parnica za ratne zločine počinjene tijekom srpsko-hrvatskog rata 1991. Optuženi je bivši vukovarski gradonačelnik Slavko Dokmanović kojega se tereti da je sudjelovao u pogubljenju 261 osobe nakon što je u grad ušla bivša jugoslavenska vojska, JNA. Sve do sada, jedina suđenja koja su održana pred TPI-jem, bila su u svezi s krvoprolićima u Bosni. (...) 19. studenog 1991. JNA ulazi u bolnicu. 20. ujutro 'vojnici jugoslavenske armije naređuju svima koji ne rade u bolnici da je napuste', sjeća se E. C. općinski sanitarni inspektor koji je uspio pobjeći. (...) E. C. čije je svjedočanstvo objavljeno u nizu dokumenata pod nazivom 'Veličina zločina u Vukovaru 1991.' koji su izišli u Zagrebu 1995., jedan je od rijetkih koji su pobjegli s Ovčare i koji svjedoči da je tamo bio nazočan bivši vukovarski gradonačelnik. 'Nakon što nas je pretukla druga skupina, prepoznao sam u hangaru Slavka Dokmanovića koji je stajao uz jednog kapetana. U žutosmeđoj odori s naramenicama pukovnika, Slavko Dokmanović mi se obratio: 'Vidi našeg inspektora'. Nakon toga 'četnici' su me nemilosrdno tukli. Vidio sam kako je na ulazu u hangar Dokmanović udarao nogama i rukama sve kojima bi se približio. Bio je bijesan i nije gledao koga će ni kako udariti.' E. C. koji je vidio čovjeka gdje umire pod udarcima, spašen je, kao i još sedmorica, zahvaljujući zauzimanju bivšeg susjeda Srbina, bio je u raznim logorima i zatvorima prije nego je kao zatočenik razmijenjen 1992. Tako je sljedeće noći izbjegao pogubljenje zatočenika u skupinama na Ovčari, među kojima su bili i ranjenici koji su kamionetom prebačeni u obližnji šumarak. 48-godišnji Slavko Dokmanović tvrdi da nije bio na mjestima zločina. Njegovo je suđenje izdvojeno iz suđenja trima višim časnicima bivše jugoslavenske vojske koje Beograd ne želi predati međunarodnoj pravdi", kaže se u napisu Helene Despić - Popović. 210304 MET jan 98