AUSTRIJA - DIE PRESSE - 19. I. SUĐENJE DOKMANOVIĆU

AUSTRIJA DIE PRESSE 19. I. 1998. Vukovarski pokolj pred sudom; Srbi kritiziraju sud UN "U ponedjeljak pred haaškim sudom počinje suđenje Srbinu Slavku Dokmanoviću, kojem je pripisana odgovornost za pokolj u hrvatskom gradu Vukovaru. Krvoproliće se dogodilo 20. studenog 1991. g., dva dana nakon srpskog osvajanja grada; 200 Hrvata izvedeno je iz bolnice i ubijeno na farmi na Ovčari u blizini Vukovara. Obrana optužuje sud da je 'nevinog Dokmanovića doveo u Den Haag pod izlikom'. Njegovo uhićenje izazvalo je prilično veliko nezadovoljstvo u Srbiji: prošle godine policija UN namamila je Dokmanovića, bivšeg gradonačelnika Vukovara, u istočnu Slavoniju i tamo ga uhitila. Tri svjedoka službeno su svjedočila u Beogradu, naglasivši da Dokmanović za vrijeme pokolja nije bio na Ovčari. Svjedočenja su posredovana sudu. Sud je 1995. g. podigao optužnicu protiv još tri osobe: protiv takozvane 'vukovarske trojke', koju sačinjavaju Mile Mrkšić, Miroslav Radić i Veselin Šljivančanin. Oni su bili časnici Jugoslavenske narodne vojske a danas žive u Jugoslaviji. Beograd ih odbija izručiti. Jugoslavija naglašava da je nakon sklapanja Daytonskog sporazuma spremna suađivati sa sudom ali istodobno napominje da jugoslavenski ustav brani izručivanje jugoslavenskih građana u inozemstvo. U Den Haag nije izručen čak ni Slobodan Mišić iako je prošle jeseni dragovoljno ispričao jednom lokalnom srpskom listu da je 1991. i 1992. g. pod konspirativnim imenom 'Top' ubio u Hrvatskoj i Bosni 70 ili 80 ljudi. Beogradski tisak izvijestio je da haaški sud putem tajnog popisa traži još dvije osumnjičene osobe: Nebojšu Ranisavljevića i Željka Raznatovića. Ranisavljeviću je pripisana odgovornost za otmicu 20 civila iz vlaka na pruzi Beograd-Bar 1993. g. Raznatović je pod nadimkom 'Arkan' bio zapovjednik paravojne postrojbe u istočnoj Slavoniji i Bosni. On danas živi u Beogradu kao poslovni čovjek i opovrgava bilo kakvu odgovornost za zločine. Službeni Beograd predbacuje haaškom sudu da radi jednostrano protiv Srba. Dokaz u prilog toj tvrdnji navodno je broj naloga za uhićenje koji su u velikoj većini izdani za Srbe. 'Zašto hrvatski političari i časnici nisu pozvani na odgovornost zbog zločina počinjenih nad Srbima?', upitao je nedavno jedan komentator nakon što je hrvatski vojnik u hrvatskim medijima priznao zločine, počinjene u Gospiću, optuživši istodobno vodeće hrvatske političare, uključujući bivšeg premijera Franju Gregurića, da su znali što se događa. Nadalje, Srbi zahtijevaju suđenje Muslimanima koji su navodno u Sarajevu ubijali Srbe. Sud je podlegao hrvatskoj i muslimanskoj propagandi i postupa nečovječno, smatraju mnogi Srbi, iznoseći kao dokaz slučajeve dvojice srpskih časnika Krsmanovića i Đukića. Naime, ta su dvojica u siječnju 1996. g. uhićena u Sarajevu i potom izručena sudu. Pukovnik Aleksa Krsmanović oslobođen je zbog nedostatka dokaza - bio je 'žrtva muslimanskih laži', tvrdi Beograd. General Đorđe Đukić držan je u Den Haagu u 'nečovječnom istražnom zatvoru' kamo je odveden 'teško bolestan i nedužan'; 'smrtno bolestan', vraćen je u Beograd, gdje je uskoro i umro. Istaknuti beogradski odvjetnik Toma Fila, Dokmanovićev branitelj u Den Haagu, proglašava sud UN političkim sudom. Beogradski pravnik Stevan Đorđević izjavio je čak nedavno da u Povelji UN ne postoji pravna osnova za osnivanje haaškog suda za ratne zločince. Pravnik Zoran Stojanović izjavljuje pak sljedeće: 'Sud je improvizacija - bavi se kaznenim postupcima iako većina članova suda nisu stručnjaci za takve postupke'", prenosi na kraju članka Oliver Vujović. 200201 MET jan 98