STATISTIKA

U HRVATSKOJ U LISTOPADU 1.328.699 ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je listopadu bilo ukupno 1.328.699 zaposlenih, što je 0,5 posto manje nego u mjesecu prije. Po privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku, od toga je u pravnim osobama zaposleno 1.027.514 osoba ili 0,3 manje nego u rujnu. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama iznosio je 206.081, što je 0,6 posto manje nego u mjesecu prije, a po podatcima preuzetim iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje aktivnih osiguranika individalnih poljoprivrednika bilo je 95.104, što je 2,9 posto manje nego u rujnu. Stopa nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu u listopadu je iznosila 20,1 posto. Promatrano po pojednim djelatnostima među pravnim osobama, u prerađivačkoj je industriji u listopadu bilo 256.831 zaposlenih, a po podacima za prvih deset mjeseci broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji manji je za 5,7 posto nego u istom vremenu lani. Osjetniji pad broja zaposlenih u tom vremenu, za 5,9 posto, bilježi i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo, u kojima je u listopadu bilo 144.450 zaposlenih. U građevinarstvu (u listopadu 68.593 zaposlenih) zaposlenost je u prvih deset ovogodišnjih mjeseci manja za 4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a u hotelima i restoranima (sa 38.366 zaposlenih) zabilježeno je smanjenje za 10,2 posto posto. Tri su djelatnosti koje su u prvih deset ovogodišnjih mjeseci, u odnosu na isto razdoblje lani, zabilježile rast broja zaposlenih. U javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju, u kojima je u listopadu bilo 121.936 zaposlenih, u prvih deset mjeseci ove godine broj zaposlenih veći je za 1,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (u listopadu 27.225 zaposlenih) u tom vremenu broj zaposlenih povećan je 0,5 posto, a u obrazovanju (79.470 zaposlenih) za 0,3 posto. U STUDENOME U HRVATSKOJ NEZAPOSLENA 335.881 OSOBA - U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje potkraj studenoga bila je evidentirana 335.881 nezaposlena osoba, tj. 2446 osoba ili 0,7 posto više nego u mjesecu ranije i 38.407 ili 12,9 posto više nego u studenome 1998. godine. Od toga broja prvi put su posao tražile 99.482 osobe, što je 6,4 posto više nego u istom mjesecu lani, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tijekom studenoga u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavile su se 21.372 nove osobe, 10,8 posto više nego u studenom 1998. Istodobno, s evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje prošlog se mjeseca zaposlilo 9096 osoba, što je 34,5 posto više nego u isto vrijeme lani. Većina, 6075 ili 66,8 posto, ih se zaposlila na određeno vrijeme. Iz evidencije nazaposlenih zbog drugih razloga brisano je 9830 osoba, tj. 1,4 posto više nego u studenome 1998. godine. Među ukupno evidentiranima u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u studenome 179.521 su nezaposlena žena, 13,7 posto više nego u istom mjesecu lani. Time je njihov udjel u evidentiranoj nezaposlenosti povećan sa lanjskih 53,1 posto na 53,4 posto u studenome ove godine. U skupini nezaposlenih osoba evidentiranih krajem studenoga u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje 11,2 posto ili 37.556 osoba staro je između 15 do 19 godina, 19,4 posto ili 65.015 od 20 do 24 godine a 15 posto ili 50.298 osoba od 25 do 29 godina. Starosti između 30 i 34 godine bilo je 12,9 posto ili 43.411 osoba koje su tražile posao, a 11,8 posto ili 39.497 osoba starosti je između 35 i 39 godina. Na osobe dobi od 40 do 44 godine odnosilo se 10,7 posto ili njih 36.068, od 45 do 49 godina 9,3 posto ili 31.145, a 9,8 posto ili 32.891 osoba bilo je u dobi od 50 godina ili starija. Relativno najveće povećanje od 20,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježeno je u najstarijoj dobnoj skupini (50 i više godina), a najmanje, 4,7 posto u najmlađoj dobnoj skupini (15 do 19 godina). Koncem studenoga u ukupnom broju evidentiranih nezaposlenih osoba najviše se evidentiranih, 117.836 osoba ili 35 posto, odnosilo na kvalificirane i visokokvalificirane (KV i VKV) osobe. Osoba sa visokom stručnom spremom (VSS) bilo je 12.904 ili 3,8 posto, a osoba sa višom stručnom spremom (VŠS) 10.273 ili 3,1 posto. Na osobe sa srednjom stručnom spremom (SSS) odnosilo je 24,2 posto ili 81.424 njih, dok je polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom (PKV i NSS) bilo 46.694 ili 13,9 posto. Nekvalificiranih (NKV) je bilo evidentirano 66.750 ili 19,9 posto osoba. Od toga je u odnosu na prošlogodišnji studeni najveći porast zabilježen kod VSS osoba za 20,2 posto te kod VŠS osoba za 19,1 posto. Nezaposlenih osoba sa srednjom stručnom spremom bilo je 14,8 posto više, dok je porast kod KV i VKV nezaposlenih osoba u odnosu na lanjski studeni bio 14,7 posto. I kod PKV i NSS osoba evidentirano je 14 postotno povećanje kao i kod NKV osoba 5,1 postotno povećanje. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem ovogodišnjeg studenog evidentirano je 222.437 stručnih nezaposlenih osoba, 15,3 posto više u odnosu na studeni lani, čime se njihov udjel u usporedbi s 1998. godinom povećao sa 64,9 posto na 66,2 posto. Nestručnih nezaposlenih osoba bilo je u studenom 113.444 tj. 8,6 posto više u odnosu na isti mjesec lani. Također, u svim županijama je evidentirana veća nezaposlenost. Najveći porast nezaposlenih zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji (25 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (24,1 posto). Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koncem studenoga za 24.010 osoba radni odnos je prestao zbog prestanka rada poslodavaca. To je 2,7 posto osoba više nego u listopadu i 2,9 posto više u odnosu na lanjski studeni. U ovogodišnjem studenome bilo je evidentirano 58.063 korisnika novčane naknade, 17,3 posto od ukupnog broja nezaposlenih i 33,8 posto više u odnosu na prošlogodišnji studeni. Tijekom studenoga ove godine, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno je ukupno 11.556 slobodnih radnih mjesta, 32,4 posto više nego u prošlogodišnjem studenom, a prema izvještajima o zasnivanju radnoga odnosa, dostavljenim službama za zapošljavanje, u studenome je realizirano 9.309 potreba za radnicima, što je 3,4 posto više nego u studenom prošle godine, ističu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. HRVATSKI INOZEMNI DUG 9,2 MILIJARDE DOLARA - Hrvatski inozemni dug, po stanju krajem rujna ove godine, iznosio je 9,26 milijardi američkih dolara, podatak je iz prosinačkog Biltena Hrvatske narodne banke (HNB). Iznos ukupnog inozemnog duga krajem rujna (iskazan po srednjem tečaju HBN-a) bio je za oko 1,4 posto ili 134 milijuna dolara veći nego u mjesecu prije. U odnosu na prosinac prošle godine hrvatski je vanjski dug u rujnu ove godine bio veći za 774 milijuna dolara, ili za nešto više od 9 posto. Podatci o strukturi inozemnog duga po ročnosti pokazuju da se 8,12 milijardi dolara, ili 87,7 posto ukupnog vanjskog duga odnosi na srednjoročne i dugoročne kredite. Inozemni dug po osnovi kratkoročnih kredita krajem rujna iznosio je 1,14 milijarde dolara, što čini 12,3 posto ukupnog duga Hrvatske prema inozemstvu. Usporađuje li se ta struktura s krajem prošle godine, zapaža se povećanje udjela inodugovanja po osnovi kratkoročnih kredita, sa oko 7 posto u prošlogodišnjem prosincu, na 10,5 posto u ovogodišnjem lipnju te 12,3 posto u rujnu ove godine. Podatci pak o strukturi hrvatskog inozemnog duga po institucionalnim sektorima, sa stanjem 30. rujna ove godine i po srednjem tečaju HNB-a na taj dan, pokazuju da se na dug države odnosi 41,7 posto ukupnog duga ili 3,86 milijarde dolara. Na ostale sektore (tvrtke, iznabankarski sektor) odnosi se 3,43 milijarde inodugovanja (ili 37 posto). Ukupna inozemna dugovanja u sektoru banaka iznose 1,75 milijardi dolara i čine 18,9 posto ukupnog hrvatskog vanjskog duga. Na HNB se odnosi 216 milijuna srednjoročnih i dugoročnih kredita. U projekciji otplate srednjoročnih i dugoročnih kredita, po srednjem tečaju HNB krajem rujna, u Biltenu HNB-a, za 2000. godinu se navodi iznos od 1,27 milijardi dolara te 430 milijuna USD otplata kamata za srednjoročne i dugoročne kredite.