HR-GOSPODARSKIPOKAZATELJI-STATISTIKA-Gospodarski pokazatelji STATISTIKA StatistikaMANJA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bila je u razdoblju od kolovoza do listopada ove godine 2,3 posto manja od
proizvodnje ostvarene u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je u odnosu na razdoblje svibanj-srpanj ove godine, proizvodnja manja za 0,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Ti su pokazatelji, napominje se, izračunati na temelju indeksa trend-ciklusa, koji je serija desezoniranih indeksa iz kojih je isključen utjecaj slučajne komponente. Podaci o promjenama industrijske proizvodnje (izračunate na temelju indeksa trend-ciklusa) promatrano po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuju da je u razdoblju od kolovoza do listopada 1999. u odnosu na iste mjesece lani, povećanje od 9,6 posto zabilježeno u rudarstvu i vađenju, dok je proizvodnja u prerađivačkoj industriji smanjena za 1,4 posto, a opskrba električnom energijom, plinom i vodom za 1,9 posto. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (prema ekonomskoj namjeni) u razdoblju od kolovoza do listopada, proizvodnja intermedijarnih proizvoda povećana je za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 16,8
Statistika
MANJA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA - Industrijska proizvodnja u
Hrvatskoj bila je u razdoblju od kolovoza do listopada ove godine
2,3 posto manja od proizvodnje ostvarene u istom prošlogodišnjem
razdoblju, dok je u odnosu na razdoblje svibanj-srpanj ove godine,
proizvodnja manja za 0,5 posto, objavio je Državni zavod za
statistiku.
Ti su pokazatelji, napominje se, izračunati na temelju indeksa
trend-ciklusa, koji je serija desezoniranih indeksa iz kojih je
isključen utjecaj slučajne komponente.
Podaci o promjenama industrijske proizvodnje (izračunate na
temelju indeksa trend-ciklusa) promatrano po nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti pokazuju da je u razdoblju od kolovoza do
listopada 1999. u odnosu na iste mjesece lani, povećanje od 9,6
posto zabilježeno u rudarstvu i vađenju, dok je proizvodnja u
prerađivačkoj industriji smanjena za 1,4 posto, a opskrba
električnom energijom, plinom i vodom za 1,9 posto.
Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (prema ekonomskoj
namjeni) u razdoblju od kolovoza do listopada, proizvodnja
intermedijarnih proizvoda povećana je za 2,5 posto u odnosu na isto
razdoblje lani, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 16,8
posto, dok energija bilježi smanjenje za 0,4 posto, kapitalni
proizvodi za 1,7 posto, a netrajni proizvodi za široku potrošnju za
9,2 posto.
U usporedbi s razdobljem svibanj-srpanj 1999., od kolovoza do
listopada u rudarstvu i vađenju ostvaren je rast od 1,1 posto, dok
je proizvodnja prerađivačke industrije manja za 0,3 posto a isto
toliko i opskrba električnom energijom, plinom i vodom.
Glede glavnih industrijskih grupacija, u razdoblju kolovoz-
listopad u odnosu na svibanj-srpanj, povećanje od 0,3 posto
zabilježeno je u proizvodnji intermedijarnih proizvoda,
proizvodnja kapitalnih proizvoda veća je za 4,3 posto, a trajnih
proizvoda za široku potrošnju za 8,9 posto. Smanjenje proizvodnje
zabilježeno je u proizvodnji energije (2 posto) i netrajnih
proizvoda za široku potrošnju (3,3 posto).
PROSJEČNA NETO PLAĆA U LISTOPADU U HRVATSKOJ 2935 KUNA - Prosječna
neto plaća po zaposleniku u listopadu je u Hrvatskoj iznosila 2935
kuna i bila je nominalno 12,9, a realno 8,6 posto veća nego godinu
prije, objavio je Zavod za platni promet (ZAP).
U razdoblju od siječnja do listopada, prosječna neto plaća po
zaposleniku iznosila je 2887 kuna, što je pak nominalno 15,6 posto,
a realno 11,7 posto više, podatci su ZAP-a.
U prvih deset ovogodišnjih mjeseci za neto plaće u Hrvatskoj
isplaćeno je ukupno 27,2 milijarde kuna ili 7,5 posto više nego u
istom razdoblju prošle godine, a kako je istodobno rast troškova
iznosio 3,5 posto, za neto je plaće realno isplaćeno 3,9 posto više
nego lani.
U ZAP-u nadalje ističu kako su složena ekonomska situacija u
hrvatskom gospodarstvu, te teškoće u plaćanju i priljevu likvidnih
sredstava utjecale i na isplate plaća zaposlenicima u nekim
tvrtkama. Tako pojedini zaposlenici tijekom listopada uopće nisu
primili plaće za mjesec ili za nekoliko mjeseci ranije, dok ima i
poslodavaca koji isplaćuju zaposlenicima manje od zaštitnih
najnižih iznosa - 1500 kuna bruto, određenih Kolektivnim ugovorom o
visini najniže plaće. Unatoč tim teškoćama nastavljena je
tendencija nominalnog i realnog rasta plaća u ovoj godini, ističu
iz ZAP-a.