FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARA

Autor: ;TRUB;MACU;VLAR;MACU;TRUB;
ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Kongres hrvatskih povjesničara danas je u hotelu "Sheratonu" nastavio rad. Zanstvenici i stručnjaci s područja hrvatske historiografije govorili su o dosezima hrvatskih historiografa i znanstvenih institucija u izdanjima historiografskih radova od antike do današnjih dana.
ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Kongres hrvatskih povjesničara danas je u hotelu "Sheratonu" nastavio rad. Zanstvenici i stručnjaci s područja hrvatske historiografije govorili su o dosezima hrvatskih historiografa i znanstvenih institucija u izdanjima historiografskih radova od antike do današnjih dana. #L# Svoje izlaganje o staroj povijesti na hrvatskom području, koja se bavi razdobljem od bakrenoga doba prapovijesti do izmaka antike, iznijela je Bruna Kuntić Makvić. Da bi istraživanje stare povijesti u Hrvatskoj postiglo željenu puninu, potrebno je nadoknaditi neke nedostatke iz ranijih razdoblja, odnosno izdati korpuse poznate građe i nastaviti objavljivati novu građu po jedinstvenim načelima, istaknula je. Rekla je kako je potrebno objaviti monografije, specijalističke studije i sveučilišne udžbenike o staroj hrvatskoj povijesti, temeljene na domaćem materijalu, kao i osnovati autonomnu znanstvenu instituciju koja bi se isključivo bavila starom poviješću. Govoreći o hrvatskoj historiografiji koja se bavi srednjim vijekom, Neven Budak je rekao da se osim povremenih oscilacija u razvoju hrvatske medievistike, kao najstarije grane hrvatske historiografije, hrvatska znanost može ponositi kako "temeljnim kamenom" hrvatske povjesnice (Lučić, Rački, Kukuljević), tako i najmlađom generacijom hrvatskih medievista, koja obećava da znanost o hrvatskom srednjem vijeku kroči sigurnom stazom daljnjeg osuvremenjivanja i profesionalizacije. Ističući kako postoje tri prikaza suvremene hrvatske historiografije - oni koji drže da komunističko razdoblje ne zavrjeđuje historiografska istraživanja, oni koje je zahvatila nacionalistička strast, i oni koji bez ideologije teže nadoknaditi svoje zakašnjenje - Dušan Bilandžić "apsurdnim" je ocijenio da historiografija odbaci teme kao što su tranzicija primitivnog agrarnog društva u industrijsko, Titova politika nesvrstanosti ili ideje samoupravljanja. "Samoupravljanje je riznica iskustava iz društvenih procesa, što može biti poučno za daleku budućnost, koja mora doći jer ljudi neće pristati da trajno budu robovi menadžerskih i birokratskih struktura", naglasio je Bilandžić. (Hina) tr mc

(Hina) tr mc

An unhandled error has occurred. Reload 🗙