ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Kongres hrvatskih povjesničara danas je u hotelu "Sheratonu" nastavio rad. Zanstvenici i stručnjaci s područja hrvatske historiografije govorili su o dosezima hrvatskih historiografa i znanstvenih
institucija u izdanjima historiografskih radova od antike do današnjih dana.
ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Kongres hrvatskih povjesničara danas
je u hotelu "Sheratonu" nastavio rad. Zanstvenici i stručnjaci s
područja hrvatske historiografije govorili su o dosezima hrvatskih
historiografa i znanstvenih institucija u izdanjima
historiografskih radova od antike do današnjih dana. #L#
Svoje izlaganje o staroj povijesti na hrvatskom području, koja se
bavi razdobljem od bakrenoga doba prapovijesti do izmaka antike,
iznijela je Bruna Kuntić Makvić. Da bi istraživanje stare povijesti
u Hrvatskoj postiglo željenu puninu, potrebno je nadoknaditi neke
nedostatke iz ranijih razdoblja, odnosno izdati korpuse poznate
građe i nastaviti objavljivati novu građu po jedinstvenim
načelima, istaknula je. Rekla je kako je potrebno objaviti
monografije, specijalističke studije i sveučilišne udžbenike o
staroj hrvatskoj povijesti, temeljene na domaćem materijalu, kao i
osnovati autonomnu znanstvenu instituciju koja bi se isključivo
bavila starom poviješću.
Govoreći o hrvatskoj historiografiji koja se bavi srednjim
vijekom, Neven Budak je rekao da se osim povremenih oscilacija u
razvoju hrvatske medievistike, kao najstarije grane hrvatske
historiografije, hrvatska znanost može ponositi kako "temeljnim
kamenom" hrvatske povjesnice (Lučić, Rački, Kukuljević), tako i
najmlađom generacijom hrvatskih medievista, koja obećava da
znanost o hrvatskom srednjem vijeku kroči sigurnom stazom daljnjeg
osuvremenjivanja i profesionalizacije.
Ističući kako postoje tri prikaza suvremene hrvatske
historiografije - oni koji drže da komunističko razdoblje ne
zavrjeđuje historiografska istraživanja, oni koje je zahvatila
nacionalistička strast, i oni koji bez ideologije teže nadoknaditi
svoje zakašnjenje - Dušan Bilandžić "apsurdnim" je ocijenio da
historiografija odbaci teme kao što su tranzicija primitivnog
agrarnog društva u industrijsko, Titova politika nesvrstanosti ili
ideje samoupravljanja. "Samoupravljanje je riznica iskustava iz
društvenih procesa, što može biti poučno za daleku budućnost, koja
mora doći jer ljudi neće pristati da trajno budu robovi
menadžerskih i birokratskih struktura", naglasio je Bilandžić.
(Hina) tr mc
(Hina) tr mc