KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARA

ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - Na Prvome kongresu hrvatskih povjesničara u Zagrebu danas je više hrvatskih sveučilišnih profesora govorilo o hrvatskome nacionalnom i državnom identitetu i kontinuitetu. #L# Govoreći o podrijetlu Hrvata, Radoslav Katičić je istaknuo da je o podrijetlu hrvatskoga naroda teško govoriti, ponajprije zbog slojevitih povijesnih promjena na ovim područjima. Naglasio je da je neupitno da su Hrvati slavenskoga podrijetla, o čemu svjedoče vjera, usmena predaja, kultura i drugi čimbenici, ali da je u samu imenu sačuvano i mnoštvo tragova neslavenskoga utjecaja, od dodira s prethrvatskim autoktonim stanovništvom do prožimanja s raznim susjednim i drugim narodima u tijeku povijesti. Katičić je lošim i štetnim ocijenio isticanje ili prihvaćanje bilo kakvih mitova o podrijetlu Hrvata. "Činjenica da nije utvrđen pouzdan odgovor o podrijetlu Hrvata trajan je izazov našim duhovnim vidicima", rekao je. O hrvatskom identitetu i ranosrednjovjekovnom kraljevstvu govorio je Neven Budak, istaknuvši da temelji suvremenoga hrvatskog identiteta sežu u 9. stoljeće, kad su zapadni misionari masovno počeli pokrštavati hrvatsko stanovništvo, i kad su na hrvatskome području stvorene prve političke tvorevine pod vlastitim vladarima, koje su postale jamcem očuvanja hrvatskog identiteta u cijeloj prošlosti. Kao ostala bitna obilježja oblikovanja hrvatskog identiteta u ranome srednjem vijeku Budak je naveo stapanje (etnogenezu) romanskog i slavenskog stanovništva, tropismenost (glagoljica, ćirilica i latinica) te izravne utjecaje istočnoga (Bizant) i zapadnoga (rimska Crkva) civilizacijskoga kruga. Izlažući o kontinuitetu ili diskontinuitetu kasne antike i ranoga srednjega vijeka na hrvatskim područjima, Nenad Cambi je ustvrdio da u svim životnim pojavnostima na hrvatskim područjima u to vrijeme nema izravna kontinuiteta, ali ni diskontinuiteta, unatoč znatnim promjenama. No, dodao je, antika je bila izravan i djelatan čimbenik i svuda gdje je cvala antička civilizacija rodila se i velika srednjovjekovna kultura, tako da Hrvatska ima tu sreću da se u cijelosti nalazila na području te civilizacije. Na antičkome "zgarištu" izrastao je srednji vijek - razdoblje stvaranja novoga poretka i rađanja europskih država, dodao je. U večernjem nastavku izlaganja bilo je riječi o državnopravnom kontinuitetu i identitetu u 17. i 18. stoljeću, modernizaciji kao sastavnici hrvatske nacionalne integracije u 19. stoljeću i povijesnim aspektima hrvatskoga pitanja u 20. stoljeću. Za sutra su najavljena izlaganja o suvremenoj hrvatskoj historiografiji. (Hina) tr mc