FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ES 31. V. EL MUNDO DRESDEN

Autor: ;PRUG;IJIN;
ES-BOMBARDIRANJA-Politika ES 31. V. EL MUNDO DRESDEN ŠPANJOLSKAEL MUNDO31. V. 1999.O bombardiranju od Dresdena do Beograda"Hirošima i Nagasaki postali su glavni protagonisti. Nuklearna era, japanska predaja i kraj Drugoga svjetskog rata zaslužni su za to da je strateško bombardiranje Europe, ne samo Njemačke i Italije, nego i svih zauzetih država, ostalo poznato samo eruditima nakon što je zrakoplov Enola Gay izbacio samo jednu bombu koja je razorila cijeli grad. Ali najveći se pokolj dogodio prije toga. Noću 13. veljače 1945. savezničko je zapovjedništvo nad njemački grad Dresden poslalo osam stotina britanskih bombardera. Dan poslije toga (Britanci su bombardirali noću, a Amerikanci danju) četiri stotine američkih zrakoplova B-29 zalili su fosforom preostale ruševine kao vatrenom kišom. Dresden nije imao nikakvu vojničku važnost, bio je gotovo na dometu ruskih prethodnica, a bio je i prihvatni centar za izbjeglice. U njemu je te noći i sljedećeg dana poginulo više civila nego u Hirošimi i Nagasakiju zajedno. Nekoliko tjedana poslije toga užasa, admiral Doenitz potpisao je bezuvjetnu predaju III. Reicha. Saveznici se nikada nisu hvalili tim pothvatom, a ljevica nije cmizdrila još od vremena kad je
ŠPANJOLSKA EL MUNDO 31. V. 1999. O bombardiranju od Dresdena do Beograda "Hirošima i Nagasaki postali su glavni protagonisti. Nuklearna era, japanska predaja i kraj Drugoga svjetskog rata zaslužni su za to da je strateško bombardiranje Europe, ne samo Njemačke i Italije, nego i svih zauzetih država, ostalo poznato samo eruditima nakon što je zrakoplov Enola Gay izbacio samo jednu bombu koja je razorila cijeli grad. Ali najveći se pokolj dogodio prije toga. Noću 13. veljače 1945. savezničko je zapovjedništvo nad njemački grad Dresden poslalo osam stotina britanskih bombardera. Dan poslije toga (Britanci su bombardirali noću, a Amerikanci danju) četiri stotine američkih zrakoplova B-29 zalili su fosforom preostale ruševine kao vatrenom kišom. Dresden nije imao nikakvu vojničku važnost, bio je gotovo na dometu ruskih prethodnica, a bio je i prihvatni centar za izbjeglice. U njemu je te noći i sljedećeg dana poginulo više civila nego u Hirošimi i Nagasakiju zajedno. Nekoliko tjedana poslije toga užasa, admiral Doenitz potpisao je bezuvjetnu predaju III. Reicha. Saveznici se nikada nisu hvalili tim pothvatom, a ljevica nije cmizdrila još od vremena kad je otkrivena povezanost Staljina i Hitlera. Samo je maršal zrakoplovstva Harris taj pokolj nazvao nužnim, kao čimbenik za demoraliziranje društva koje je glasovalo i podupiralo novoga Atilu. Ne može ta kaljuža opravdati blatne bare koje danas krase NATO-ov rat protiv Miloševića, uzrokovan srpskim rasizmom kao što je onaj rat izazvao arijevski, ali ljevičari, zeleni i ljudi dobre volje protive se bilo kojem ratu, a većina je Španjolaca i protiv NATO-a, koji za vrijeme frankizma nikada nije branio naše pravo na demokraciju, a i protiv SAD-a kao svjetskog žandara. Imajući u vidu činjenicu da Rusija, srpski rođak, može svojim vetom zaustaviti djelovanje UN-ova Vijeća sigurnosti, što bi nam to predložio Anguita (glavni koordinator španjolske Ujedinjene ljevice, op. prev.) kako bismo izbjegli mogućnost da Miloševićeve horde etnički očiste Kosovo? Ništa. Prekrižiti ruke i gledati pokolj. A Milošević i Srbi koji podupiru njegov ultranacionalizam ipak moraju prihvatiti cijenu koju su Nijemci platili u Dresdenu. SAD je srušio četrdeset sela u Granadi i Panami, a sumnjivo je i kako je postupao u Iraku. Ali izjava 'zaustavite rat, meni je dosta', obična je glupost. Samo u ime ove jedine dobre stvari koju je napravio Javier Solana, i to u ulozi donositelja odluke, ne upropaštavajmo mu mogućnost da dobije novu dužnost na europskoj razini", piše Martin Prieto.

An unhandled error has occurred. Reload 🗙