NJ 12.4.DIE WELT-MIR SKUPLJI OD RATA

NJEMAČKA DIE WELT 12. IV. 1999. Mir će NATO-u biti skuplji od rata "Rat protiv Srbije Slobodana Miloševića još nije gotov, a već se izračunava druga rata troškova za 19 država NATO-a: uklanjanje ratnih šteta u ostatku Jugoslavije. Porezni obveznici država NATO- a moraju se pripremiti da će se od njih tražiti da dva puta dođu na blagajnu. Mir će ih stajati više nego rat. Na vrhu NATO-a koji počinje 23. travnja u Washingtonu, neće se, kako je planirano, obilježiti 50. obljetnica postojanja NATO-a. Umjesto toga šefovi vlada žele vijećati o milijardama programa pomoći za obnovu Jugoslavije po svršetku rata. Po prvim proračunima račun za 'popravke' mostova, cesta i zgrada već sada premašuje 13 milijuna maraka. Kako javlja londonski 'Sunday Times' pozivajući se na 'visoke krugove u Bruxellesu', zamišljen je veliki paket za gospodarstvo i sanaciju. Zamišljen je model poput američkog Marshallova plana kojim je ponovno oživljeno gospodarstvo zapadnoeuropskih država. Pretpostavka je ulaganja u Jugoslaviju - po NATO-u - ipak da zemlja ima demokratsku vladu. Jasna naznaka da će Beograd s Miloševićem na vlasti ostati praznih ruku. Prema obavijestima, program vrijedan milijarde za pomoć Balkanu bit će obznanjen već krajem ovog mjeseca. Po drugom izvoru visokog ranga, 'neizbježno' je da uz pravu demokratsku vladu poslije vojnog poraza Srbije, NATO i Europska unija snose troškove obnove. Paket pomoći bio bi odobren kao poticaj trajnoj demokratizaciji. Jedan američki dužnosnik kaže: 'Srbija nije zemlja poput Vijetnama, koju bi se moglo opustošiti i osiromašenu napustiti. Leži u srcu Europe i ne može ostati prepuštena samoj sebi.' I NATO-v glasnogovornik Jamie Shea polazi od toga da saveznici sudjeluju u troškovima obnove: 'Sada izgleda tako: Milošević razbija porcelan koji međunarodna zajednica mora opet slijepiti.' Poslije kosovske krize trebalo bi pokrenuti regionalni program razvitka, koji uključuje i Jugoslaviju, kaže Shea. 'Ne želimo da Jugoslavija ostane isključena iz međunarodne zajednice poput gubavca.' U obnovi se ponajprije radi o sanaciji infrastrukture, mostova, željezničke mreže, tvornica i telefonskih sustava. U drugom redu moraju se ponovno izgraditi stanovi civilnog stanovništva, osobito na Kosovu, koje su razorili NATO i Srbi. I glavni analitičar londonske Investmentbank Lehman Brothers, John Llewellyn procjenjuje da ratne štete do sada iznose više od 13 milijarda maraka. Samo obnova izbombardiranog cestovnog mosta preko Dunava u Novom Sadu odnijela bi oko 15 milijuna maraka. Zapadne države su za obnovu Bosne već obećale pet milijarda dolara. Tamo je u razdoblju od 1992. do 1995. razoreno 55 posto stanova. Stručnjaci ipak polaze od toga da i zemlja poput Bosne može gospodarski ozdraviti kad cijela regija uz pomoć ciljane pomoći u kapitalu ponovno stane na noge" - piše Siegfried Helm.