TRIGLAV NIJE BALKAN - TVRDE SLOVENSKI GEOGRAFI

LJUBLJANA, 18. ožujka (Hina) - Koliko negativni zemljopisni stereotipi mogu naškoditi političkoj promidžbi novih država i kako stanje promijeniti u uvjetima novih tehnologija - to je jedno od pitanja kojima se bave i slovenski geografi iz geografskog instituta "Anton Melik" Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. #L# "Naš je cilj smjestiti Sloveniju iznova na zemljovid" - rekao je u razgovoru za ljubljansko "Delo" direktor instituta dr. Drago Perko i dao nekoliko primjera. "U Britanskoj enciklopediji još uvijek piše da je Triglav najviša planina na Balkanu i da imamo mnogo crkava - što je ilustrirano jednom crkvom iz Bosne. Od 9000 zemljopisnih naziva iz Slovenije, koliko ih sadrži američka baza koja je sada postala referentna za cijeli svijet, polovica ih je bila pogrešnih sa talijanskim ili njemačkim imenima jer je prepisana sa specijalnih zemljopisnih karata koje su u II. svjetskom ratu upotrebljavali njihovi zrakoplovci. Sada smo sve to popravili, a redovno internetom distribuiramo i naše atlase i stručne publikacije", rekao je. Iako slovenski učenici u osnovnoj školi uče da se Slovenija nalazi na krajnjem južnom dijelu srednje Europe, na internetu se pod imenom Slovenija još uvijek na mnogim mjestima može pročitati kako je riječ o zemlji "na Balkanu" ili u "jugoistočnoj Europi", dodao je. Gdje se zapravo geografski gledano nalazi Slovenija? "Mi smo zapravo prirodni laboratorij različitih regija, što je zanimljivo i za strance. Tako smo Sloveniju regionalno podijelili na panonski, alpski, dinarski i sredozemni dio, ali su u našem parlamentu to odbili. Naše prijedloge uvažavaju samo ako podržavaju njihova politička očekivanja" - rekao je Perko koji smatra da je Hrvatska na svojoj geografskoj promociji napravila mnogo više i čak i usred rata tiskala nacionalni atlas na engleskom jeziku. Koliko blizina Hrvatske i njezino vezivanje uz pojam Balkana može štetiti ili koristiti Sloveniji, osobito s obzirom da još nije povučena službena granica između dviju novih država? "Većim dijelom to nije prirodna granica nego povijesna, dakle dogovorena. Zato se za nju ne može naći geografskih argumenata nego su sporni dijelovi granice u prvom redu političko pitanje" - rekao je Milan Orožen-Adamič, predsjednik znanstvenog vijeća na istom geografskom institutu. "Svakako je u određivanju granice krivica i na nama samima jer se Slovenci ne znaju ponašati državotvorno, u suprotnosti s Hrvatima kojima je državotvornost u genima. Slovenija očito nema svijesti kako je more važna odrednica neke države. Iako zvuči kao otrcana fraza - to je uistinu naš prozor u svijet" - upozorio je Orožen- Adamič. (Hina) fl