IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 22. SIJEČNJA 1999. GODINE

IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 22. SIJEČNJA 1999. GODINE a) Indeksi na svjetskim burzama u 12:00 GMT Burza / Indeks TRENUTAČNI ZATVARANJE -------------------------------------------------- Frankfurt/DAX 30 5031,79 5156,67 London/FTSE-100 5911,40 6022,30 New York/DJIA 9264,08 9335,91 Tokyo/NIKKEI 14154,40 14245,42 -------------------------------------------------- Komentar: Nakon nekoliko mirnih dana, na Wall Street je sinoć ponovno bilo vrlo burno. Cijene su dionica naglo pale, što je ponajviše posljedica novog rasplamsavanja krize brazilske valute. Naime, real je sinoć pao čak 7,6 posto, pa je tečaj američkog dolara skočio na rekordnih 1,72 reala. Zbog toga je zaustavljen rast cijena dionica na burzi u Sao Paulu. Nakon nekoliko dana snažnog rasta, Bovespa indeks potonuo je sinoć čak 4,6 posto, što je srušilo i ostale latinskoameričke burze. Brazilska kriza opasno prijeti zemljama Latama, ali i američkom gospodarstvu, kažu analitičari. Razloga za brigu ima tim više što već nekoliko mjeseci neprestano pada izvoz SAD-a, pa je, primjerice, njegov trgovinski deficit u studenom prošle godine dosegnuo rekordnih 15,49 milijardi dolara, što je gotovo dvije milijarde više nego mjesec dana prije. Riječju, situacija nije baš blistava. Pad Wall Streeta natjerao je i europske ulagače u defanzivu. Zbog toga su jutros u Frankfurtu i Londonu cijene dionica snažno pale. I DAX i Footsie izgubili su više od 100 bodova. I u Tokiju je zaustavljen rast cijena dionica. Nikkei indeks izgubio je jutros oko 90 bodova. ------------------------------------------------- b) Tečaj američkog dolara u 12:00 GMT TRENUTAČNI NAJVIŠI NAJNIŽI ------------------------------------------------- Euro/USD 1,1604/14 1,1618 1,1598 Euro/JPY 131,89/99 132,35 131,67 USD/JPY 113,59/69 114,09 113,53 Cijena zlata 287,10 / 287,60 USD/Unca ------------------------------------------------- Komentar: Brazil ponovno "gori". Optimizam, potaknut laganim "prolazom" zakona o mirovinama u Kongresu, nije dugo trajao. Strani su se ulagači nastavili povlačiti iz Brazila, stoga se sinoć tečaj reala strmoglavio daljnjih 7,6 posto. Time je njegov gubitak od devalvacije pa do jučer povećan na čak 30 posto, a cijena je američkog dolara dosegnula rekordnih 1,72 reala. Oseka dolara Na brazilskom tržištu vlada panika. Osim što se povlače strani ulagači, i domaće kompanije užurbano kupuju dolare kako bi se zaštitile od deprecijacije reala. Stoga su isušene sve zalihe "zelenbaća" na tržištu. Od početka godine s tržišta je, procjenjuje se, izvučeno oko 7,0 milijardi dolara. Čini se kako se real sasvim otrgnuo s uzda. Središnja bi banka, smatraju analitičari, trebala intervenirati kako bi opskrbila tržište dolarima i usporila pad reala. Jer, ako se nastavi potonuće reala, razbudit će se inflacija, što će pak izazvati daljnji rast kamatnih stopa. Međutim, Središnja banka Brazila i dalje dopušta tržištu da samo odredi tečaj reala. "Središnja banka nema namjeru intervenirati," izjavio je Altamir Lopes, direktor ekonomskog odjela te banke. Situacija sve više podsjeća na slom Rusije u kolovozu prošle godine. Ulagači se, stoga, plaše da bi brazilska vlada, kao tada ruska, mogla proglasiti moratorij na otplatu vanjskoga duga, koji, inače, iznosi oko 30 milijardi dolara. Doduše, ministarstvo financija objavilo je kako jamči da će Brazil platiti sav svoj vanjski dug, no analitičari kažu kako situacija "ne miriše na dobro". Prijetnje tržištima u razvoju Devalvacija brazilske valute opasno prijeti cijeloj Latinskoj Americi. "Jedna od prvih žrtvi mogla bi biti Argentina, s obzirom na njezine jake trgovinske veze s Brazilom," kaže Barton Biggs, predsjednik Morgan Stanley Dean Witter Investments. Naime, s padom tečaja reala, brazilski izvoz postaje znatno jeftiniji, dok uvoz poskupljuje. Riječju, sasvim je jasno da će argentinski izvoz u Brazil pasti, dok će njezin uvoz porasti. Zbog toga će se, dakako, argentinski peso naći pod snažnim pritiskom. Nakon devalvacije reala, Argentina je jedina veća zemlja Latama koja u ovom desetljeću nije devalvirala svoju valutu. Stoga ne čudi što su sinoć argentinske monetarne vlasti izašle s radikalnim prijedlogom "monetarne asocijacije" sa SAD-om i "dolarizacije" - uvođenja dolara umjesto pesa. No, o tom potom. Sve u svemu, brazilska kriza prijeti svim tzv. tržištima u razvoju. Jer, zbog gubitka povjerenja ulagača u ta tržišta sve je veća mogućnost špekulativnih napada na valute tih zemalja. Tako, primjerice, Biggs smatra kako bi se slijedeći na udaru mogli naći hongkonški dolar i kineski juan. Sve u svemu, predstoji nam burno razdoblje. Inače, u odnosima između najznačajnijih svjetskih valuta - eura, dolara i jena - danas nije bilo većih promjena. Doduše, jen je pod pritiskom zbog špekulacija kako će kineska valuta uskoro devalvirati.