IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 21. SIJEČNJA 1999. GODINE

IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 21. SIJEČNJA 1999. GODINE a) Indeksi na svjetskim burzama u 12:00 GMT Burza / Indeks TRENUTAČNI ZATVARANJE -------------------------------------------------- Frankfurt/DAX 30 5156,67 5143,06 London/FTSE-100 6077,80 6105,60 New York/DJIA 9335,91 9355,22 Tokyo/NIKKEI 14245,42 14028,05 -------------------------------------------------- Komentar: Sinoć je na Wall Streetu bilo, kako bi to meteorolozi rekli, promjenjivo. Potaknut boljim od očekivanja poslovnim rezultatima nekoliko kompanija, u prvim satima trgovanja Dow Jones indeks skočio je oko 125 bodova. Međutim, tada je na scenu stupio predsjednik Feda Alan Greenspan. U svom prvom ovogodišnjem izvješću o stanju gospodarstva, on je pred Kongresom kazao kako je američko gospodarstvo, doduše, vrlo "živahno", no kako mu prijeti opasnost kako od financijskih kriza koje divljaju diljem svijeta, tako i od pada izvoza. Upozorio je, također, kako bi sjaj snažnog skoka cijena dionica u posljednje vrijeme mogao izblijediti. Pored toga, Greenspan se usprotivio prijedlogu Billa Clintona, kojega je dan prije predsjednik SAD iznio u svom izvješću o stanju nacije, da se oko 700 milijardi dolara proračunskog novca namijenjenog programu Socijalne sigurnosti uloži u tržište kapitala. To bi, kazao je Greenspan, stvorilo rizik od političkog miješanja u tržišno odlučivanje i smanjilo učinkovitost kapitala, što bi naštetilo općem gospodarskom napretku. Riječju, Greenspanovo izvješće natjeralo je ulagače na oprez, stoga je pred kraj sastanka Dow Jones indeks pao. I Europljani su "na distanci". Nije sasvim jasno u kojem će smjeru Tržište idućih dana krenuti, stoga nitko ne želi znatnije mijenjati pozicije, kažu analitičari. Zbog toga je londonski Footsie indeks jutros potonuo 30-ak bodova, dok se frankfurtski DAX indeks kreće na jučerašnjim razinama. U Tokiju su pak cijene dionica porasle. Nikkei indeks osvojio je više od 200 bodova, pa se učvrstio u području iznad 14 tisuća bodova. ------------------------------------------------- b) Tečaj američkog dolara u 12:00 GMT TRENUTAČNI NAJVIŠI NAJNIŽI ------------------------------------------------- Euro/USD 1,1562/72 1,1587 1,1550 Euro/JPY 130,47/57 131,36 130,47 USD/JPY 112,84/94 113,35 112,80 Cijena zlata 287,00 / 287,50 USD/Unca ------------------------------------------------- Komentar: Izvješće predsjednika Feda Alana Greenspana o stanju u gospodarstvu blago je "potkopalo" dolar. Američko je gospodarstvo vrlo "živahno", no prijete mu svjetske krize i pad izvoza, kazao je on. Slabljenju "zelenbaća" pridonijela je i zabrinutost ulagača u svezi s trgovinskim odnosima između dvaju najmoćnijih svjetskih gospodarstava. Naime, Charlene Barshefsky, trgovinska predstavnica SAD, izjavila je sinoć kako će SAD djelovati protiv Japana, ako njegov izvoz čelika u SAD u prosincu nije osjetno pao. Po svemu sudeći, tenzije između Japana i SAD-a rastu i to je uzdrmalo američku valutu, s obzirom da se ulagači plaše da će se Washington poslužiti politikom slabljenja dolara kako bi natjerao Tokyo na ustupke, kažu analitičari. Zbog toga je tečaj "zelenbaća" jutros potonuo ispod razine od 113 jena. Brazilski Kongres svjestan situacije Pozornost ulagača diljem svijeta privukla je sinoć i sjednica brazilskog Kongresa. Na njihovu radost, donji dom parlamenta prihvatio je velikom većinom prijedlog vlade za reformu mirovinskog sustava. Prihvaćeno je da se fond mirovina poveća za 2,5 milijardi dolara, što će se postići povećanjem doprinosa za mirovinu iz plaća javnih službenika i, što je puno kontroverznije, uvođenjem novine da umirovljeni bivši radnici u javnim službama plaćaju za svoje mirovine. Time će se znatno smanjiti proračunski deficit jer, ove će godine vlada potrošiti čak 25 milijardi reala na mirovine i socijalna davanja, a kroz doprinose će sakupiti svega jednu sedminu te svote. Prihvaćanjem ovog prijedloga Kongres je "prošao" prvi od nekoliko ključnih testova, ocjenjuju analitičari. Jer, time su zastupnici pokazali da su sasvim svjesni kritične situacije u kojoj se Brazil nalazi i da su spremni djelovati. "Današnje glasovanje bilo je od velike važnosti," izjavio je nakon parlamentarne rasprave predsjednik Brazila Fernando Cardoso, "jer, stranci počinju shvaćati da Brazil napreduje kako bi trebao". Doduše, ovaj prijedlog zakona mora još proći raspravu u Senatu. No, to je, kažu analitičari, samo formalnost. Idućih dana Kogres će raspravljati i o drugim prijedlozima vlade za reformu poreznog sustava koji bi trebali povećati porezne prihode i smanjiti deficit javnog sektora za čak 23 milijarde dolara. Ulagači diljem svijeta "drže fige".