FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NOVOGODIŠNJI RAZGOVOR S PREDSJEDNIKOM TUĐMANOM (4)

Autor:
ZAGREB, 30. prosinca (Hina) - Predsjednik Tuđman je istaknuo da vjeruje u to da će i na tlu bivše Jugoslavije, koja se raspala zato što je bila umjetna tvorevina, doći do okončanja rata i do normalizacije odnosa i do, u stanovitom smislu, skandinavizacije kao pretpostavke za stvaranje međunarodnog poretka i u ovom dijelu Europe i svijeta, jer ipak zaraćene snage ne mogu trajno biti u ratnom, suprotstavljenom stanju, a niti to svijet može dopustiti. I najveća cijena mira je jeftinija negoli najjeftiniji rat, rat u smislu ljudskih žrtava, materijalnih razaranja i produbljavanja mržnje. U svim vremenima mir je postizan i porazom određene strane, ali i spoznajom da treba stvarati uvjete za mir, za normalan život, ako ne prijateljski, a ono podnošljiv susjedski život, kazao je predsjednik Tuđman izrazivši uvjerenje da se na tlu bivše Jugoslavije upravo zbiva završni čin takve jedne spoznaje. Upitan da li i promjene granica ili razmjena teritorija mogu biti u svrhu mira, predsjednik Tuđman je istaknuo da je svim svjetskim diplomatima i državnicima, koji su mu postavljali takvo pitanje, kazao da Hrvatska ne može činiti nikakve teritorijalne ustupke. Jer, Hrvatska je u bivšu jugoslavensku zajednicu ušla s daleko većim teritorijem negoli što su bile granice Hrvatske u federalnoj Jugoslaviji i negoli što su sadašnje hrvatske međunarodno priznate granice. Prema tome, nema nikakva razloga da bi Hrvatska činila ustupke u teritorijalnom smislu. Također je kazao da je na zahtjeve iz Beograda o pravu Srba u Hrvatskoj na samoodređenje, odgovarao da to pravo po međunarodnom pravu, imaju narodi a ne nacionalne manjine. I prema tome nema razloga da u Srbiji ne shvate da Srbi u Hrvatskoj kao nacionalna manjina mogu i moraju uživati sva građanska i etnička prava, ali ne mogu uživati položaj vladajuće nacije u Hrvatskoj. Predsjednik Tuđman istaknuo je da je još veći problem ne samo Albanaca na Kosovu, nego Mađara i Hrvata u Srbiji, prema tome to se pitanje ne može promatrati izdvojeno, nego u Srbiji trebaju shvatiti da se do mira može doći na temelju međusobnog priznanja u postojećim granicama, ne samo na osnovama reciprociteta, nego i međunarodnih konvencija i priznanja prava nacionalnih manjina. Podsjećajući da je osobno sa Alijom Izetbegovićem potpisao Sporazum o o suradnji i prijateljstvu između muslimanske i hrvatske republike u Uniji Bosni i Hercegovini, a koji je potom odbacio Alija Izetbegović, potpisujući sporazum sa Srbima, gdje se praktično dogovorio o razlazu tih republika, o razlazu Unije, predsjednik Tuđman je kazao da muslimansko vodstvo sada postavlja zahtjev za Neum i do te mjere da međunarodna zajednica postavlja zahtjev Hrvatskoj da osigura toj budućoj muslimanskoj državi pristup moru. Muslimani traže teritorijalni suverenitet, što sam kategorički odbio, jer ne možemo pristati da Neum potpadne pod muslimansku republiku, što bi značilo diobu hrvatskog nacionalnog teritorija. Potom je iz europskih redova, pa i muslimanskih, došla ideja da se Muslimanima dade na jugu, na Prevlaci, izlaz na more, a da bi za uzvrat Neum čak odmah pripao Hrvatskoj, još i prije dok postoji i formalno Bosna i Hercegovina, odnosno da bi time Hrvatska dobila zaleđe Dubrovnika, što bi po shvaćanju nekih međunarodnih krugova za Hrvatsku bilo više negoli kompenzacija. U traženju mira možemo uzeti u razmatranje i takvu mogućnost, i rekao sam najodgovornijim ljudima u Europi i SAD-u da smo spremni razmotriti svaki prijedlog koji bi bio u interesu mira i koji ne bi štetio nego bi bio od koristi Hrvatskoj, rekao je dr. Tuđman. Dodao je da je taj problem povezan i s hrvatskim interesom da osigura zaleđe Dubrovnika i da teritorij HR Herceg-Bosne bude što kompaktniji, da dobijemo mir, ali i što kompaktniji teritorij radi strateških osiguranja hrvatskih granica. Odgovarajući na pitanje kad će iz Hrvatske otići UNPROFOR, predsjednik Tuđman je istaknuo da će to biti onoga trenutka kad se postigne političko rješenje i mirno uključivanje hrvatskih UNPA područja u ustavni poredak Republike Hrvatske ili onoga trenutka kad bi Hrvatska bila prisiljena da to pitanje vojno riješi, ukoliko Srbi ne prihvate ruku pomirnicu. No, nadam se da smo zaista na putu potpisivanja jednoga općeg sporazuma o prekidu vatre i neprijateljstava i o postupnom uključivanju, otvaranjem prometnica, cestovnih, željezničkih, dalekovoda, naftovoda itd., što je u interesu ne samo Hrvatske i tih hrvatskih područja, nego i Srbije i susjednih zemalja, pa prema tome i Europe, rekao je predsjednik Tuđman. Upitan o funkcioniranju sustava UN, odnosno mirovnih snaga predsjednik Tuđman je rekao da moramo biti realni i u tom pogledu. Kriza na tlu bivše Jugoslavije, osobito u BiH je jedna od najotvorenijih i najzaošternijih, ali nije jedina kriza. Ujedinjeni narodi su sputani mnogo čim. Prije svega, nema djelotvornog međunarodnog instrumenta za nametanje rezolucija i odluka Vijeća sigurnosti. Naši ljudi su s pravom ogorčeni na UNPROFOR, zbog toga što većim dijelom nije izvršio svoju zadaću, ali, sporazum o angažiranju UNPROFOR-a bio je na toj osnovi da sukobljene snage prihvate političko rješenje i da provedu razoružanje paravojnih formacija, odnosno da se srpske paravojne formacije razoružaju, a Hrvatska da osigura politička prava srpskoj etničkoj zajednici. Međutim, Srbi su to odbili a UNPROFOR s mandatom koji je dobio od Vijeća sigurnsoti nije imao zadaću nametanja silom Vanceova plana. Na pitanje da li NATO, kojemu je funkcija da štiti sigurnost u Europi, može nametnuti mir, predsjednik Tuđman je kazao da dok nema jedinstva Europe i SAD-a, odnosno dok se ne zna tko odlučuje, dotle nema ni angažiranja NATO-a. (Hina - nastavlja se) ds 310040 MET dec 93 310040 MET dec 93

(Hina - nastavlja se) ds

An unhandled error has occurred. Reload 🗙