ZAGREB, 30. prosinca (Hina) - Predsjednik Tuđman, na pitanje o
razgovorima s Miloševićem, što mu oporba najčešće zamjera, te što bi
se dogodilo da ih nije bilo, odgovorio je da su s Miloševićem
razgovarali svi europski i svjetski diplomatski čimbenici, koji su
došli do zaključka da je on jedini političar u današnjoj Srbiji koji
ima vlast i s kojim treba razgovarati.
Prema tome, to nije bila moja volja, nego je to stvarno stanje koje
nije ovisilo o meni, rekao je dr. Tuđman istaknuvši da se razgovara s
protivnicima kako bi se došlo do mira. Naša orijentacija nije mogla
biti samo rat, jer smo bili u oružanom smislu inferiorni, rekao je dr.
Tuđman, podsjetivši da smo nasuprot imali treću-četvrtu oružanu silu u
Europi. I zbog stanja i zbog utjecaja međunarodne zajednice bili smo
upućeni na pregovore, kazao je dr. Tuđman napominjući da je taj
razgovor težio tome da se stvore pretpostavke za mirno političko
rješenje. Nerazgovor bi, rekao je dr. Tuđman, vodio produbljenju
sukoba, produbljenju ratnoga požara što svijet nije prihvaćao i
upućivao nas je od samoga početka, od 1990. i za vrijeme rata 1991. na
to da treba postići političko rješenje i normalizaciju odnosa između
Hrvatske i Srbije.
Slijedeće pitanje bilo je postoji li mogućnost da Srbija ponovno
isprovocira rat i napadne Hrvatsku, te jesu li pobunjenici u Hrvatskoj
spremni na rat i je li Hrvatska spremna odgovoriti baš na svaki napad.
Predsjednik Tuđman je ocijenio da ne postoji mogućnost da Srbija
ponovno isprovocira rat i napadne Hrvatsku. S obzirom na razvoj
događaja došli smo do takvoga stupnja da današnja Srbija i njihova
Jugoslavija nije više kadra započeti neki opći rat protiv Hrvatske i
to iz više razloga, kazao je dr. Tuđman. Zbog toga što nije uspjela
pokoriti Hrvatsku u početnom razdoblju, zbog toga što se našla
međunarodno izolirana i pod sankcijama, u katastrofalnoj gospodarskoj
situaciji i, na kraju, i zbog toga što u svim slojevima srpskoga
političkog vodstva, kao i inače društva, ima spoznaja da bi trebalo
ići na normalizaciju hrvatsko-srpskih odnosa na temelju međusobnoga
priznanja kao preduvjeta za izlazak iz krize u kojoj se našla Srbija.
Prema tome, ne postoji neposredna opasnost neke srpske ofenzive, i ne
postoji, kada bi do nje došlo, nikakva opasnost za Hrvatsku, jer
Hrvatska danas ima oružanu silu s kojom bi bila kadra da je suzbije.
Isto tako ne postoji ni opasnost da Srbi iz hrvatskih područja pod
zaštitom Mirovnih snaga započnu neku ofenzivu, naglasio je dr. Tuđman.
Mi smo se odlučno opredijelili zato da nađemo rješenje na miran
način, jamčeći srpskoj etničkoj zajednici sva, ne samo građanska, nego
i etnička prava, teritorijalnu autonomiju u dva kotara, Glini i Kninu,
u kojem imaju većinu. Zato smo da se postupno uključe u sveukupni
gospodarski i pravni sustav Hrvatske, ali smo isto tako dali do znanja
da bismo, kada to ne bi bilo prihvaćeno, bili kadri danas to riješiti
i drugim sredstvima, istaknuo je hrvatski predsjednik.
Na pitanje je li Hrvatska vojska potpuno spremna na to, te ima li
tendencija u Hrvatskoj vojsci da se politika umiješa u ustroj i
djelovanje vojske, predsjednik Tuđman je kazao da je vojni organizam u
svakoj zemlji takav da je vojska instrument državne politike.
Napominjući da postoji opravdano neraspoloženje pa i nestrpljivost
hrvatskoga naroda, pa i u redovima Hrvatske vojske, koji znaju da bi
se mogli obračunati s okupacijskim postrojbama, predsjednik Tuđman je
kazao da, kao državni poglavar i vrhovni zapovjednik, traži i od
vojske da provodi politiku opredjeljenja za mirno rješenje, zbog toga
da ne bismo prouzrokovali daljnja razaranja i daljnje žrtve i zbog
toga što svjetska zajednica od nas traži takve napore za mirno
rješenje. Predsjednik Tuđman podsjetio je da je svojevremeno bila
stvorena atmosfera kao da Hrvatska priprema opću ofenzivu na ta
područja, te da su nam tada otvoreno prijetili, a te prijetnje bile su
itekako osnovane da će protiv Hrvatske proglasiti sankcije. To smo
svakako htjeli izbjeći i zbog toga vodimo takvu politiku i zbog toga
nećemo dopustiti nikakvih drukčijih posebnih politika, jer bi to
štetilo interesima hrvatske države i hrvatskoga naroda.
Na pitanje hoće li se Srbima u Hrvatskoj ponuditi nešto više, vratiti
ih u Ustav, predsjednik Tuđman je istaknuo da je hrvatski Ustav u tom
pogledu na razini najnaprednijih ustava svijeta. U preambuli Ustava
stoji da je Hrvatska nacionalna država hrvatskoga naroda, ali i država
građana svih drugih narodnosti i nacionalnosti, etničkih zajednica ili
manjina koje žive u Hrvatskoj, kazao je dr. Tuđman istaknuvši da je to
učinjeno kako bi se vidjelo da je hrvatski narod nakon mnogih stoljeća
ostvario svoju suverenost. U prvom članu Ustava govori se da je
hrvatska država, država građana, pa prema tome nema nikakve potrebe da
mijenjamo bilo što u svom Ustavu, rekao je dr. Tuđman podsjetivši da
se posebnim Ustavnim zakonom, donesenim u skladu sa zahtjevima
međunarodne zajednice, jamče etnička i građanska prava etničkih
zajednica i nacionalnih manjina pa prema tome i Srba u Hrvatskoj. Srbi
imaju pravo ne samo na kulturnu autonomiju nego i na teritorijalnu u
područjima gdje imaju većinu. Prema tome, nema nikakve potrebe za
ustavnim promjenama, ali ima potrebe za provedbom, a provedba tih
načela može doći samo kao rezultat sporazuma s lokalnim Srbima ali i
sporazuma s Beogradom, koji je proklamirao priključenje tih područja
velikoj Srbiji i koji još uvijek drži te, lokalne Srbe, više ne
jedinstveno, ali ipak kao instrument svoje politike. Mislim da smo
došli sada u takvu situaciju, kada će pritisnuti općim položajem i
odnosom vojnih snaga i svim onim što proizlazi iz političke izolacije,
ekonomskoga sloma Srbije i napora međunarodne zajednice da se stvore
uvjeti i za mir i za stvaranje međunarodnoga poretka, da će se ta
područja postupno uključiti u ustavno-pravni poredak Hrvatske,
ocijenio je predsjednik Republike.
(Hina - nastavlja se) ds
302251 MET dec 93
302251 MET dec 93
(Hina - nastavlja se) ds