PREGLED STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

HNA0031 4 VP 1848 Hina Opći servis SVIJET-TISAK PREGLED STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA ZAGREB, 14. prosinca (Hina) RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW 13. XII. 1993. Harry Schleicher komentira najavljene mirovne razgovore o Bosni. "Već tjednima zapriječeni su svi napori međunarodne diplomacije za postizanje mirovnoga sporazuma u BiH. Što se više čimbenika uključuje u posrednički proces, stanje kao da postaje zamršenije. Nakon neuspješnoga pokušaja grčke diplomacije da se zaraćene strane u bivšoj Jugoslaviji dovedu za pregovarački stol u Solunu, neposredno nakon parlamentarnih izbora u Srbiji trebaju se istodobno održati dva pregovaračka kruga, 21. prosinca u Ženevi i dan kasnije u Bruxellesu. Što treba proizići iz tih vremenski krajnje ograničenih skupova koji se održavaju na različitim mjestima, vjerojatno nije jasno ni samim organizatorima. Promatraču sa strane nameće se dojam da se radi o političko-diplomatskom akcionizmu, pri čemu samoreklama i potezi kojima se osigurava alibi postaju sve važniji. Pritom je sve teže snaći se u metežu konkretnih pitanja koje treba riješiti. Što se može misliti o tome kada gotovo istoga dana vođa bosanskih Srba kaže da će u siječnju, najkasnije u veljači, rat u Bosni biti završen, dok njegov bliski suradnik predsjednik parlamenta bosanskih Srba Momčilo Krajišnik s neskrivenim pesimizmom očekuje nastavak razgovora? Čini se da su tako različite ocjene stanja sastavni dio pregovaračkoga pokera gdje sve zaraćene strane igraju nepoštenu igru u kojoj nema ni najmanjeg traga opće prihvaćenih objektivnih pravila. Tako se danas, tri mjeseca poslije prihvaćene diobe BiH na tri dijela, na nosaču zrakoplova Invincible, moramo zapitati vrijedi li opcija koju su željeli Srbi i Hrvati još za Muslimane. U cjenjkanju oko teritorija, opterećeni novim dodatnim pitanjima - kao što je izlaz na Jadransko more za Muslimane - taj osnovni problem toliko je potisnut u pozadinu da se danas postavlja pitanje važi li ta opcija još i danas. Otkako se hrvatski predsjednik Franjo Tuđman distancirao od prvotnoga rješenja da se Muslimanima ustupi luka Ploče i dio poluotoka ispred Neuma, taj problem se opet zamrsio. Hrvati sada nude Muslimanima izlaz na Jadransko more na poluotoku Prevlaka, u blizini Kotorskoga zaljeva. Preduvjet za to bio bi, međutim, više od sto kilometara dug koridor duž srpsko-hrvatske crte razdvajanja u istočnoj Hercegovini, koji - ako bi se ostvario - ne bi imao nikakvu prometnu vezu. Taktičkih inačica, kao što je aktualizirano pitanje diobe Sarajeva, ima na pretek. One mogu zaustaviti svaki napredak na pregovorima ili čak dovesti do nazadovanja. Stvara se dojam da još nije vrijeme za rješenje. Time sumnja u postojeći objektivni problem dobiva dodatnu objektivnu dimenziju, dok se subjektivni čimbenik i dalje ne uzima u obzir. A njega treba tražiti kod vođa zaraćenih strana koji još nisu spremni na stvarna kompromisna rješenja. Čimbenik vrijeme još je vrlo važna pregovaračka sastavnica, posebno za Muslimane koji su danas u ulozi gubitnika, ali koji se nadaju da još mogu okrenuti list u svoju korist nastavljanjem rata i očekivanim političko-gospodarskim slomom Srbije. No, koliko to bilo realno ili nerealno, krvava cijena koju za to mora platiti civilno pučanstvo već danas je više nego konkretna". BRITANSKI RADIO - BBC 13. XII. 1993. Pregled tiska Na sastanku na vrhu zemalja članica Europskoga saveza u Bruxellesu jučer se ponovno razmatralo stanje na ratom zahvaćenom jugoistoku kontinenta. "Financial Times" izvješćuje da je poslan još jedan poziv srpskim, bosansko-hercegovačkim i hrvatskim vođama da 22. prosinca dođu u Bruxelles kako bi iskoristili 'sada uistinu realnu priliku za dovršenje rata'. Posebni sastanak sazvan je da bi se izbjegla dobrotvorna tragedija ove zime, koja bi mogla biti izazvana nepridržavanjem obveza koje su političke i vojni vođi zaraćenih strana dali dvanaestorici 29. studenoga u Ženevi o neometanom prolazu dobrotvornih konvoja. Europski savez koji je 22. studenoga zaprijetio korištenjem sile da bi se osigurao prolaz dobrotvornim konvojima, jučer je ponovno upozorio kako se zaraćene strane strogo moraju pridržavati ženevskih dogovora. Dopisnik lista iz Bruxellesa izvješćuje da je sastanak idućega tjedna sazvan na inzistiranje Njemačke, a usprkos dvojbi Belgije, koja trenutačno predsjeda Europskim savezom, da bi novi pregovori mogli završiti još jednim neuspjehom. Pojedina izaslanstva izrazila su, međutim, bojazan da bi se Grčku, koja preuzima predsjedanje Zajednicom 1. siječnja, moglo - a zbog njezinih tradicionalnih simpatija prema Srbiji - smatrati pristranom u nastavku mirovnoga procesa. U zaključku sastanka kaže se da Srbi moraju biti svjesni odgovornosti koju preuzimaju, nastave li iskazivati nefleksibilan pristup. Oni moraju shvatiti kako jedino stvarni teritorijalni ustupci u BiH i prihvatljivo rješenje u Hrvatskoj mogu navesti Europski savez da se zauzme, kako je i obećano u Ženevi, za postupno i uvjetno ukidanje sankcija. Izvješćujući o istom dijelu sastanka Europskoga saveza, "The Guardianov" dopisnik John Palmer najavljuje mogućnost da europski mirovni pregovarač za područje bivše Jugoslavije lord Owen uskoro podnese ostavku na svoj položaj, a nakon kritika koje su mu izrekla pojedina izaslanstva na sastanku. List piše kako su vlade Belgije, Nizozemske i Njemačke, kao i izaslanstvo Europske komisije izrazile negodovanje zbog smjera kojim se proteklih mjeseci kretala ženevska mirovna konferencija. Konkretno, opaske su se odnosile na lorda Owena kojega se optužuje da je dopustio da se razgovori u Ženevi usredotoče na pitanje diobe Sarajeva, a ne na uvjeravanje Srbije da se odrekne dodatnih tri posto bosansko-hercegovačkoga teritorija koju su osvojili od Muslimana. Britanski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd izjavio je nakon završetka sastanka kako je podosta kritiziran mirovni proces i lord Owen osobno, ali da on vjeruje kako su kritičari sada smireni. List uočava kako je po završetku sastanka lord Owen napustio konferencijsko središte bez uobičajene konferencije za novinstvo, što je dodatno pojačalo spekulacije da bi već početkom iduće godine on mogao podnijeti ostavku na svoj položaj, ako do tada ne dođe do stvarnoga napretka u mirovnom procesu. Izvješćujući o glasovanju u hrvatskim područjima pod srpskim nadzorom, koje su organizirale vlasti samoproglašene srpske republike krajine, Tim Judah u "The Timesu" prenosi riječi sadašnjih stanovnika Vukovara kako će rezultati biti onakvi kakve želi 'tata'. 'Tata' je srpski predsjednik Slobodan Milošević, a ta se tvrdnja ilustrira izjavom šezdesetogodišnjega Janka koji je rekao da je na srpskoj televiziji, koja se gleda u Vukovaru, čuo da pobjednik treba biti Milan Martić. On je stoga otišao na izbore i glasovao za Martića. 'Tatini' rezultati mogu, međutim, značiti samo jedno - diplomati mogu pričati do sudnjega dana, ali mir nikako nije iza ugla. Opisujući Milana Martića Judah naglašava kako je riječ o utjecajnom i jakom šefu krajinske policije koji je odnedavno imenovan Miloševićevim miljenikom. Izborom Milana Martića mir će postati nedostižan. List navodi njegovu nedavnu izjavu kako se nada danu kada će se vojnici krajine boriti rame uz rame s talijanskim postrojbama za osvajanje hrvatske luke Zadar. Dopisnik "The Daily Telegrapha" Adrian Brown poslao je iz Knina svojoj redakciji sasvim suprotnu prognozu o pobjedniku izbora. Raspoloženje birača u Kninu na strani je Milana Babića, predratnoga provincijskoga zubara koji je predvodio srpski ustanak protiv vlade u Zagrebu, postao prvim predsjednikom krajine, a zatim ga Milošević uklonio zbog protivljenja njegovu mirovnom planu za koji se Beograd zauzimao i na osnovi kojega je u enklavu došlo deset tisuća vojnika mirovnih postrojba UN. Niz iznenadnih hrvatskih napada na krajinu tijekom prošle godine osnažio je njegov položaj, a dopisnik lista zaključuje kako bi njegov izbor dodatno zamrsio mirovne pregovore i izazvao diobe u odnosima krajine s Beogradom. O posjetu vođe britanske oporbene Liberalno demokratske stranke Paddya Ashdowna Sarajevu danas izvješćuje samo "The Times". U kraćem članku sarajevski dopisnik lista prenosi izjavu gospodina Ashdowna kako britanska vlada razmatra hoće li produžiti mandat svojim postrojbama u BiH nakon idućega proljeća. Sami pripadnici mirovnih postrojba UN u Bosni vjeruju kako Britanija neće povući prvi korak u povlačenju svojih vojnika već će možda čekati da to učine Španjolci koji navodno također razmatraju povlačenje svoje bojne. Vlada još nije donijela odluku hoće li poslati novu pješačku bojnu u BiH nakon što prva bojna škotske garde obavi svoju šestomjesečnu službu u BiH. Gospodin Ashdown također je izjavio kako strahuje da nagovještaji iz sjedišta europskih vlada dolaze od ljudi koji žele oprati ruke od ovoga sukoba, dok je operaciju UN u BiH nazvao kastrofalnom. "The Independent", list koji je u više navrata od izbijanja rata na području bivše Jugoslavije pokretao razne javne akcije, izvješćuje da su u predbožićnom pozivu za pomoć žrtvama rata u BiH njegovi čitatelji u prvom tjednu akcije poklonili preko 11 tisuća funti. Uredništvo lista novac prikupljen od čitatelja prosljeđuje nekoj od petnaest dobrotvornih udruga u skladu sa željama čitatelja, a svaku pojedinu donaciju od svojih čitatelja list uveća za deset posto iz vlastitih novčanih fondova. List najavljuje da će se prikupljanje novca nastaviti do Božića, a uz apel je objavljena fotografija skupine sarajevskih žena uz potpis 'Građani Bosne i Hercegovine - ne dopustite im da se osjete zaboravljenima'. "The Daily Telegraph" objavio je reportažu o predizbornoj kampanji Željka Ražnjatovića Arkana u kojoj se među ostalim kaže da se u govoru Željka Ražnjatovića riječ Srbija spominje svakih deset sekundi. Novinar navodi da se u posljednjim ispitivanjima javnoga mišljenja pojavljuje podatak da bi Arkanova stranka mogla osvojiti deset posto glasova na predstojećim prijevremenim izborima, čime bi se broj njegovih zastupnika s pet popeo na dvadeset. Međutim, Slobodan Milošević nikada neće dopustiti da se onaj koga on podupire otme njegovu nadzoru. Predsjednik Milošević okrenuo se protiv Vojislava Šešelja istoga trenutka kada mu je on prestao trebati. Međutim, Srbija je zemlja u kojoj kriminalci dolaze na čelo gospodarstva, a oni koji su provodili entička čišćenja postaju ratni heroji. RADIO FRANCE INTERNATIONALE - RFI 13. XII. 1993. Izvješće iz Beograda poslao je Uroš Komlenović: "Čak i površni promatrači predizborne kampanje u Srbiji svakodnevno se mogu uvjeriti da demokratska šminka s lica sadašnjeg režima otpada u debelim slojevima, ali se čini da to nikoga osim demokratske oporbe, previše ne uzbuđuje. Beogradska televizija uspjela je nadmašiti sebe, pa iz te perspektive vrijeme Dušana Mitevića, zbog čije je ostavke 9. ožujka 1991. poginulo dvoje ljudi, izgleda kao uzor objektivnoga i profesionalnoga informiranja. Tako npr. najgledanija večernja informativna emisija posvećuje desetak puta više vremena predizbornim aktivnostima vladajuće stranke nego svim ostalim strankama zajedno, novinari bez zazora polemiziraju s oporbom čak i na predstavljanjima stranaka, a silne uvrede na račun oporbenih vođa toliko su prizemne da ih je zaista neukusno navoditi. Istodobno se nadzorno tijelo za praćenje ponašanja medija tijekom predizborne kampanje oglašava priopćenjem u kome se državna televizija ne spominje, ali su zato nezavisni mediji - koje, inače, može vidjeti deset puta manje ljudi - izloženi kritici zbog, kako se navodi, pristranosti u korist oporbenih stranaka. Pojačava se i povika na strane sile i kako prekjučer, na proslavi godišnjice proboja solunskoga fronta i kolubarske bitke, u Gornjem Milanovcu reče Slobodan Milošević 'njihove sluge u našoj zemlji koje upotrebljavaju poteškoće vlastitoga naroda radi svojih osobnih političkih promocija'. Očita je, dakle, nervoza vladajuće stranke koja bezobzirno krši sva predizborna pravila koja je sama nametnula jer - za razliku od prosinca 1990. i 1992. kada je vlast pred izbore dijelila povišice i mirovine - sada nije u mogućnosti umirovljenicima isplatiti ni po dvije marke, pa ni na nekoliko dana popraviti gradski prijevoz u Beogradu. Zato je pojačana hajka na vanjske i unutarnje neprijatelje uz nagovještaj oštre borbe s ovim drugima. Problem je, međutim, što ni državni udar, ni zavođenje cenzure, ni zabrana oporbenih stranaka, pa ni prisilni otkup hrane od seljaka ne bi uspio odgoditi neizbježni gospodarski slom". (Hina) lv 140546 MET dec 93