ZAGREB, 1. prosinca (Hina) -
VJESNIK, 1. XII. 1993.
"Iz Rima - Ženevu gledat'"
"Prepustivši posredničkom tandemu da
pospješuje cjenkanje krpicama bosansko-hercegovačkoga tla, ustupcima i
jamstvima, dvanaestorica ministara vanjskih poslova ES-Europe pohrlili
su u Rim da bi sudjelovali u oblikovanju odgovora KESS 'aktualnim
izazovima stabilnosti i sigurnosti na europskome kontinentu'", piše u
komentaru "Iz Rima - Ženevu gledat'", u današnjem Vjesniku Stjepo
Martinović . On navodi talijanskoga premijera Ciampia, koji je s tim
u svezi govorio o preventivnoj diplomaciji, upravljanju krizama i
operacijama za održanje mira. Martinović dodaje: "onim trima
postupcima koji su se upravo na 'temi' nadaljevanke u Ženevi pokazali
djelotvornima samo onoliko koliko je iskren, pravodoban i cjelovit
napor ustanova koje ih nastoje primijeniti".
Pritom zbunjuje, naglašuje Martinović, "da se strategijom, jadni
dometi koje su na bivšim jugoslavenskim prostorima izmjereni uzduž i
poprijeko, sada prijeti 'sovjetskoj krizi' - bjelodano najavljenoj
ruskim zahtjevom da bivša 'Crvena armija' preuzme ulogu mirovnih snaga
na prostoru 'bivšega SSSR'"ES-Europa i UN kao da se više ne sjećaju
srpske agresije na Hrvatsku koja je upravo i počela kao "intervencija
'mirovne JNA'" - upozorava Martinović.
Skrećući pozornost na značenje sastanka u Rimu, poglavito nazočnosti
Warrena Christophera, komentator zaključuje da bi "trebalo vjerovati
da će diplomatska pamet Europe od Vancouvera do Vladivostoka, videći
nakaznost 'prijetnji i obećanja' pod svodom Palače naroda, spoznati
kamo vodi jugoslavizacija bivših sovjetskih prostora - koju nitko neće
zaustaviti dopusti li 'Rim' da 'Ženeva' pošalje, legalizacijom plodova
srpskoga rata, odgovarajuću po(r)uku pritajenim Miloševićima (i
njihovim epigonima) diljem 'bivšega SSSR'".
VEČERNJI LIST, 1. XII. 1993.
"Kako upokojiti vampira?
Upozoravajući na "dvije mrtve obljetnice: 75 godina od stvaranja prve
i 50 godina od utemeljenja druge Jugoslavije", Milan Jajčinović u
komentaru "Kako upokojiti vampira?, u današnjem Večernjem listu
piše kako u Hrvatskoj postoje strahovanja 'kako nam ponovno spremaju
Jugoslaviju'. Odgovarajući na pitanje o utemeljenosti tih strahova
piše: "Svaka je Jugoslavija nemoguća ako je ne žele Hrvati i Srbi,
odnosno Srbi i Hrvati. A danas je ne žele ni jedni ni drugi. Hrvati,
jer nose trajne traume i iz karađorđevske i iz titovske Jugoslavije.
Ne žele je ni Srbi. Ne samo stoga jer su unutarjugoslavenskom
agresijom porobili i otkinuli gotovo cijelu Bosnu i 'srpski deo'
Hrvatske. Nego i zato što srpska tzv. građanska inetligencija nikada
nije ni željela, niti prihvatila nijednu Jugoslaviju. Ti su Srbi
obadvije Jugoslavije držali hrvatskom podvalom Srbima. (...)"
Jajčinović misli da Jugoslavija nije moguća i stoga što oni koji bi
je i željeli "nemaju moći da je nametnu, kao nekoć", a "niti im svijet
daje potporu kakvu su očekivali. (...) Bez obzira na to koliko se
pobornicima Jugoslavije i strahovateljima od nje činilo da će svijet
poduprijeti i podnijeti još jednu Jugoslaviju. Kao da mu balkanskoga
meteža nije dosta za sva vremena. Svijet je, naime, realističniji
nego mnogi koji su živjeli u jednoj ili drugoj Jugoslaviji. Zato se
istodobno jedni nove Jugoslavije toliko plaše, a drugi joj se nadaju",
zaključuje u svom komentaru Milan Jajčinović.
(Hina) sp
010755 MET dec 93
010755 MET dec 93
(Hina) sp