I ODGOVORNIM UREDNICIMA HRVATSKIH MEDIJA (III)
ZAGREB, 16. studenoga (Hina) -
VLADIMIR VAZDAR (Glas Slavonije): Gospodine premijeru, i u uvjetima
stabilizacije obnovaljaju se ratom oštećeni krajevi, a programom
javnih radova, želi se pokrenuti zamašnjak gospodarstva. U Osijeku
sporo ide s obnovom mosta preko Drave. Zašto je to tako? I, kako se
uopće odabiru izvođači javnih radova?
PREMIJER NIKICA VALENTIĆ: Problem dravskog mosta je zbog izvora
financiranja. Naime, prije šest mjeseci je postojala realna mogućnost
dobivanja inozemnog kredita. Budući da je ta mogućnost otpala,
pa velikim dijelom i zbog pritisaka na Hrvatsku, hrvatska je Vlada
ipak odlučila iznaći financijska sredstva za završetak dravskog mosta.
Most je trebao biti gotovo za Novu godinu. Zbog tih problema radovi će
kasniti nekoliko mjeseci. Međutim, biti će završen najkasnije do
1. svibnja, možda i do 1. travnja. I, mi ćemo u okviru proračuna iznaći
sredstva za završetak toga mosta. Mislimo u okviru naše situacije, da
to kašnjenje od nekoliko mjeseci nema neki poseban značaj.
Natječaji se raspisuju za izvođače radova. Vjerujem da svi
konkuriraju, i na temelju javnog natječaja se izabire najpovoljniji
ponuđač, s time da imaju upute sve tvrtke, jer država ima većinski
portfelj, a poglavito javna poduzeća, da daju prednost lokalnim
domaćim poduzećima, pod otprilike istim uvjetima, da na taj način
ravnomjerno rasporedimo i davanje poslova diljem cijele Hrvatske.
KREŠIMIR FIJAČKO (Vjesnik): Gospodine premijer, jedno pitanje, u vezi
međunarodne monetarne politike. Što je sa hrvatskim dinarom u
Herceg-Bosni. Zna li se koliko ih tamo ima u opticaju. Imamo li podatke
kolika je ta masa. I, da li, i koliko ta masa dinara u Herceg-Bosni
utječe na stabilnost hrvatskog dinara u Hrvatskoj?
PREMIJER NIKICA VALENTIĆ: Radimo takve analize, jer
praveći i simulirajući sve mogućnosti jednog ovakvog ambicioznog
programa sigurno da nije nevažno koliko se hrvatskih dinara nalazi
u opticaju, pa tako i u opticaju u Bosni i Hercegovini.
Međutim, na temelju svih analiza, količina dinara koja se tamo nalazi
nije takva da može ugroziti stabilizacijski program, premda točno u
nijanse nitko ne zna koliko ima dinara, jer je granica veoma otvorena,
komuniciranje je veliko i mi smo i novim mjerama kojima smo
onemogućili nedopustivu trgovinu rješavajući probleme sa Vladom
Herceg-Bosne bitno doprinjeli stvaranju reda na tom području.
Svakodnevno pratimo dolazak dinara u Hrvatsku i potpuno otvoreno moram
reći da analiziramo i pratimo i eventualno ubacivanje kakvih drugih
dinara u Hrvatsku, jer je jasno da se ovakvi programi često puta ruše od
neprijatelja i na već poznate načine, tako da praćenje hrvatskih
dinara tu stvarno dnevno.
HLOVERKA NOVAK-SRZIĆ (Danas): Gospodine Valentić, jeste li odgovorili
na protesnu notu njemačke ambasade u povodu slučaja ulaganja gospodina
Weisenbergera?
PREMIJER VALENTIĆ: Da, ja sam odgovorio načelno, s time da sam se obvezao
da ću u roku od 30 dana odgovoriti detaljno, jer će Vlada još imati jednu
sjednicu.
Naime, trebalo je utvrditi sve činjenice, jer nismo mogli na temelju
nikakvih improvizacija donositi odluke. I mislimo da će Vlada naći
primjereno rješenje za stavljanje točke na taj slučaj.
Moram reći da se ne radi uistinu o nikakvom onemogućavanju privatne
inicijative, dapače ...
HLOVERKA NOVAK-SRZIĆ (Danas): Ali su to neki tako tumačili.
NIKICA VALENTIĆ: To je isto politizirano. Određene naše nespretnosti
se koriste za politiziranje protiv Hrvatske, jer mi imamo nekoliko velikih
njemačkih poduzetnika koji su nam najveći poklisari u Njemačkoj. Da ne
spominjem imena, upravo je ovih dana jedan veliki industrijalac, koji je
vlasnik jedne tvornice u Hrvatskoj, dogovorio vrlo značajne poslovne
kontakte u Njemačkoj. I njemačka javnost i gospodarstvo s punim
povjerenjem gleda i svakim danom sve više ulaže u Hrvatsku.
Ali to je jedan od primjera gdje moramo brzo reagirati i moramo brzo
obavijestiti javnost i domaću i inozemnu o stvarnom stanju, jer često
puta novinski tekstovi, iako nisu istiniti, ako se na njih ne reagira u
inozemstvu mogu izazvati štetne posljedice za Hrvatsku.
TOMISLAV MARČINKO (HTV): Gospodine Predsjedniče, velika je sigurno
odgovornost Hrvatske za situaciju u Bosni i Hercegovini, posebno za
Herceg-Bosnu. Interesiralo bi me, situacija oko razgovora u Splitu. Do
javnosti je doprlo vrlo malo pojedinosti o tim razgovorima, ali očito
da je poslije njih došlo do velikim pomaka i u strukturi vlasti,
odnosno Vladi Hrvatske Republike Herceg-Bosne, i u situaciji na
bojištu. Koliko ste Vi bili zadovoljni tim razgovorima i koliko su ovi
pozitivni koraci rezultat tih razgovora?
PREDSJEDNIK TUĐMAN: Pa, razumije se da je nakon razgovora u Splitu
došlo do stanovitog poboljšanja, zbog toga što smo mi prijateljima u
Herceg Bosni ukazali da treba ostvariti bolju koordinaciju između naših
i njihovih nastojanja u smislu omogućavanja humanitarne pomoći,
oko čega se posebno angažirao naš ministar vanjskih poslova dr. Granić.
I mi smo im ukazali da mi snosimo odgovornost pred svijetom zbog toga
što se zna da se Hrvati u Herceg Bosni ne bi mogli održati bez izravne
pomoći hrvatske države. Mi smo, razumije se, morali i svijetu objasniti
da smo mi odgovorni za ono što se zbiva sa humanitarnim kolonama,
konvojima na tlu Hrvatske, ali da ne možemo snositi odgovornost za sve
ono što se zbiva na području Hercegovine i Bosne u cjelini. I da ćemo
uložiti sav svoj utjecaj da se na tlu Herceg Bosne, znači omogući
dostavljanje humanitarne pomoći, da se poštuju međunarodne norme, da
se poduzmu koraci protiv onih koji krše ugled hrvatskog naroda,
da se ne upada u grešku da se odgovara na nasilja i zločine koji su
Muslimani u svojoj ofenzivi učinili, i to u takvim razmjerima koji su
veoma začuđujući, ima 40-tak slučajeva gdje je bilo tih zločina. A onda
su Hrvati u zdvojnosti muslimanskih ofenziva također prekršili i učinili
neke zločine.
Mi smo sa svoje strane kazali da pozivamo na to hrvatsko vodstvo u
Herceg Bosni i u Bosni i Hercegovini da takve zločine onemogući, da
pozove na odgovornost. Zatim smo išli za tim da im ukažemo da
usprkos svim teškoćama koje Hrvati u Bosni i Hercegovini
proživljavaju, da treba učiniti sve moguće za bolju organizaciju
vlasti, za normalizaciju sveukupnog života, a i za bolje
predstavljanje i pomoć onim Hrvatima koji su izvan same, ono što se
danas već naziva Republika Herceg Bosna.
Prema tome, da s jedne strane treba organizirati tu vlast Republike
Herceg Bosne, jer s druge strane postoji vlast u Sarajevu koja je
isključivo vlast muslimanske republike bez obzira što još nosi naslov
vlade ili predsjedništva Bosne i Hercegovine, postoji srpska
republika.
Prema tome, nužno je da ta hrvatska vlast na teritoriju Republike
Herceg Bosne djeluje kao vlast, ali je isto tako i nužno da postoji to
političko predstavništvo Hrvata za čitavu Uniju Bosne i Hercegovine.
U tom pogledu su, znači, učinjeni, ja mislim, koraci koji znače
poboljšanje i bolju suradnju sa legalnim organima hrvatske vlasti.
Smatram da je to već dalo određene rezultate, i u samoj Herceg-Bosni,
i da je dobro primljeno u onim međunarodnim čimbenicima koji prate taj
razvitak.
ZDRAVKO GAVRAN (Glasnik HDZ-a): Gospodine Predsjedniče, već ste
spomenuli izjavu Alije Izetbegovića, ratobornu izjavu, a zna se i za
druge izjave iz muslimanskih redova, koje otvoreno izražavaju
odlučnost muslimanskog vodstva da vodi rat, možda čak do istrebljenja.
U toj istoj izjavi gospodin Izetbegović kaže - da Bosna i Hercegovina
više nije moguća kao zajednička država triju naroda. On praktički
Hrvate izjednačuje s ustašama, Srbe s četnicima, a Muslimani su po
njemu, čini se, sveci, koji idu ravno u džennet. Kako ocjenjujete, ide
li ta Izetbegovićeva izjava na ruku nastojanjima Srbije da sa sebe
skine glavnu krivnju za rat u Bosni i Hercegovini, jer sada i
Muslimani sami sebe očituju kao ratoborne. A, isto tako, ide li ta
izjava na ruku nastojanjima Hrvatske, koja je imala nevjerojatno mnogo
problema, morajući stalno stresati svoju krivnju za suodgovornost zbog
navodnog razbijanja Bosne i Hercegovine. I, kako biste to povezali s
kritikama, pa i optužbama iz redova oporbe, takozvanih neovisnih
intelektualaca, - do neki dan, gdje se tražilo da hrvatska politika
ide pošto-poto na razumijevanje, suradnju pa i u koaliciju, nužnu
koaliciju s Muslimanima, odnosno s muslimanskom republikom. Sada,
naime, sam Izetbegović kaže da Bosna i Hercegovina, a to znači,
suradnja s ustašama i četnicima više nije moguća.
PREDSJEDNIK TUĐMAN: Vi ste u svom pitanju održali čitavo jedno malo
predavanje. Prema tome, ali ste dotakli sva bitna pitanja koja su zaista
aktualna.
Vidite, mi smo išli za tim da ostvarimo suradnju između Hrvata i
Muslimana, ali da ostvarimo onu suradnju koju smo smatrali jedino
mogućom. Znači, u okviru jednog konfederalnog uređenja Bosne i
Hercegovine, znači, između muslimanske republike i hrvatske republike
u Bosni i Hercegovini.
I, isto tako samo, znači, zauzimali se, i ja osobno,
za to da je opstanak Bosne i Hercegovine moguć samo na konfederalnim
osnovama. Treba podsjetiti - da sam ja isto tako predlagao da se
kriza u bivšoj Jugoslaviji riješi na konfederalnim osnovama, ne zato
što nisam bio odmah za samostalnu i neovisnu državu Hrvatsku - nego
zato što sam smatrao da bi se na taj način mogla postići suverenost
Hrvatske nasuprot srpskim težnjama, da poslije odlaska Tita sa
povijesne scene, ostvare veliku Srbiju. Zato znači, da se ostvari
suverenost Hrvatske, ali da se izbjegne rat, da se izbjegnu žrtve. To
isto je vrijedilo i za Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina se
nije mogla održati kao cjelovita nekakva Bosna i Hercegovina. Mogla se
održati samo, znači, na nekim konfederalnim osnovama, jer su tamo
nacionalne suprotnosti imale i civilizacijske, još oštrije podjele
negoli u bivšoj Jugoslaviji.
Prema tome, za tu i takvu politiku, razumije se, zašto me, kada ste
već spomenuli, neke opozicione stranke čine odgovornim. Ja zaista snosim
punu odgovornost zato da, kao što sam želio, znači, da hrvatski narod
ostvari svoju suverenost u bivšoj Jugoslaviji, - ako je moguće,
konfederalno - ako ne, onda znači, do ostvarenje pune suverenosti,
izvan. Tako sam smatrao da je to slučaj još više u Bosni i
Hercegovini. A, išli smo zatim da ostvarimo suradnju i prijateljstvo
sa muslimanskom republikom zato da bismo spriječili taj tragičan
položaj Hrvata, koji su bili proganjani, najprije od srpske agresije,
a zatim i u muslimanskoj agresiji.
Znači, da se na osnovama recipročnosti položaja Hrvata i Muslimana i
Srba, u sve tri republike zajamči osobna sigurnost, pa i nacionalna
sigurnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Nažalost, gospodin Izetbegović je potpisao s nama sporazum i dogovor
o takvoj suradnji, 14. rujna ove godine, ali je dva dana poslije toga
potpisao i sporazum sa Srbima. I, ova izjava, koju je sada dao, je
zapravo njegova orijentacija na podjelu Bosne i Hercegovine -
- na sporazum sa Srbima da se Srbi odmah priključe Srbiji, a da se sva
prava prenesu na muslimansku republiku.
Gospodin Izetbegović je možda kod toga mislio da će onda moći
ovladati hrvatskim područjem. I, to je onaj razlog zašto sam rekao
prije i na pitanje gospodina Fijačka, da bi u tom slučaju, ako
gospodin Izetbegović, sa jednim dijelom ekstremnog muslimanskog
vodstva želi Srbima dopustiti da se priključe Srbiji, a da želi
ovladati hrvatskim područjem, da onda hrvatska država, mora, znači,
otvoriti oči i zauzeti svoja gledišta radi zaštite i hrvatskog naroda
i strateških interesa hrvatske države.
Prema tome, tu smo suočeni sa jednom povijesnom razdjelnicom u
pogledu budućnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, ali i u
pogledu granica hrvatske države, hoće li te granice hrvatske države u
budućnosti biti takve da će biti održive. Ili, pak će ih ugroziti bilo
srpski imperijalizam, bilo muslimanski, također ekspanzionizam i
težnja da se stvori, znači islamska država na teret Hrvata.
Mislim da bez obzira na to što u svijetu iz mnogih razloga ima onih
koji bi željeli skinuti odgovornost sa Srbije i prebaciti je i na
Hrvate, da ipak taj svijet zna bit problema i da će znati da granice
Hrvatske nisu samo granice Hrvatske, nego su i granice diobe svijeta
na ovom tlu, kao što se zna povijesno od rimskog carstva, kršćanstva
pa nadalje. Pa prema tome, da će Hrvatska imati i dovoljno saveznika
na svojoj strani bude li se morala i aktivnije angažirati za obranu i
opstojnost hrvatskog naroda i zaštite svojih strateških interesa.
(Hina - nastavlja se ) ds
162150 MET nov 93
162150 MET nov 93
(Hina - nastavlja se ) ds