I ODGOVORNIM UREDNICIMA HRVATSKIH MEDIJA ( I )
S T R O G I E M B A R G O DOK NE JAVIMO
ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr.
Franjo Tuđman i predsjednik hrvatske Vlade Nikica Valentić razgovarali
su danas kasno poslijepodne s direktorima i glavnim i odgovornim
urednicima hrvatskih javnih glasila.
Razgovr prenosimo u cjelosti.
TOMISLAV MARČINKO (HTV): Gospodine Predsjedniče, poslije vaše mirovne
inicijative o razrješenju krize na prostoru bivše Jugoslavije pojavilo
se još nekoliko inicijativa, od kojih su svakako najznačajnije
njemačko-francuska i gračka inicijativa. Koliko su one podudarne i što
se može očekivati, kada će mirovni proces zaista krenuti s mrtve
točke, ako se tako može reći?
PREDSJEDNIK TUĐMAN: One su dijelom podudarne u toliko što očito da je
i ministrima Kinkelu i Juppeu stalo da se nešto pokrene, a Grčka je
posebno zainteresirana zbog toga što ima dobre odnose sa Srbijom, a
pogotovo zato što je ona kao član Europske zajednice i NATO-a posebno
zainteresirana za normalizaciju odnosa na ovom području, a i zato što
od 1. siječnja preuzima predsjedavanje Vijeću europskih ministara.
S našeg gledišta ni jedna od tih inicijativa nije u potpunosti
prihvatljiva. Osobito nije prihvatljivo ono stanovište u prijedlozima
Juppea i Kinkela koji govori o rješavanju krize u Bosni i Hercegovini
i o pronalaženju modus vivendia u UNPA zonama. Mi smo to dali znati
već tim vladama i govorimo o tome s različitim predstavnicima uoči
konferencije europskih ministara 22. ovog mjeseca. Naime, gospoda
ministri o kojima je riječ boje se da ne dođe do proširenja ratnog
sukoba na ovom tlu, pa im se čini da bi Hrvatska mogla čekati rješenje
UNPA zona, da je glavno zaustavljanje rata u BiH. I za nas je glavno
zaustavljanje rata u BiH ali ne možemo odlagati rješavanje
UNPA zona. Zbog toga smo i dali onakav konkretan prijedlog za
rješavanje UNPA zona i za povezivanje jednog i drugog slučaja u
interesu mira i stvaranja pretpostavki za uređenje odnosa na tlu bivše
Jugoslavije.
NENAD MICULINIĆ (Novi list): Gospodine predsjedniče Vlade, nedugo
nakon usvajanja stabilizacijskog programa na jednoj od sjednica Vlade
rečeno je kako se može očekivati i skoro izjednačavanje stare i nove
devizne štednje. Danas je prvi puta od početka stabilizacijskog
programa tečaj marke na tečajnici Narodne banke Hrvatske nešto
porastao. Znači li to da je dostignut donji praga padanja marke,
možemo li očekivati njen rast, hoće li biti više dinara?
NIKICA VALENTIĆ: Prije svega potpredsjednik Šegro je na Vladi rekao,
ukoliko se ostvare pretpostavke iz stabilizacijskog programa da postoje
velike šanse da dođe do izjednačavanja stare štednje. To je bitna razlika.
Što se tiče drugog dijala pitanja, tečaj marke bi danas, da nije
došlo do mjera Vlade, bio negdje oko 70 tisuća, jer je inflacija bila
40 posto u prošlom mjesecu, a u ovome bi bila oko 60 posto. To znači,
otprilike, duplo više nego prije dva mjeseca. Sada, ovdje koristim
priliku na temelju podataka, koje pratimo dnevno, mogu reći da će
inflacija ovaj mjesec biti pet ili čak ispod pet posto, tako da ćemo
vjerojatno sa 40 srušiti inflaciju na četiri posto ovaj mjesec.
Dinara ima dovoljno. Ima ih puno više zapravo nego što se to osjeća. I ovoga
trenutka se nalazi protuvrijednost od 200 milijuna američkih dolara u
opticaju, za razliku od otprilike 100 milijuna USD od prije tri
mjeseca.
Međutim, nekoliko je razloga pomanjkanja gotovine. Jedno je da se
zadržavaju velike količine novca po džepovima, jer nismo još uspjeli
razviti sustav bezgotovinskog plaćanja. I drugo, veliko povjerenje,
čak koje je i nas iznenadilo, u hrvatski dinar. Tako da se mnoge
transakcije na sivom tržištu, koje su se prije isključivo obavljale u
devizama danas obavljaju u hrvatskim dinarima.
Drugi je problem što su mnoge banke nelikvidne zbog svoje
komitentske strukture. Sva nelikvidnost se svodi na četiri banke,
četiri regionalne banke, koje imaju takvu komitentsku strukturu, za
što smo mi znali. I pravo je rješenje u sanaciji tih banaka, tih
komintenata, da bi i te banke bile likvidne. Nesreća je što su to
mahom banke uz obalu, u Dalmaciji koja je i tako pogođena gospodarskom
krizom više od ostalih dijelova, i banka u Slavoniji, koja ima
posljedice stanja u poljoprivredi.
Najlakše je tiskati novac. Prema tome, da je to rješenje, to se
riješi jednim telefonskim pozivom. Mi ćemo, zajedno s Narodnom bankom,
jer je Narodna banka autonomna u kreiranju monetarne politike, ali sve
radimo dogovorno između Vlade i Narodne banke, voditi takvu monetarnu
politiku koja će biti dostatna da ne bude nikakvih ekscesa, ali koja
će, isto tako, biti jamstvo da možemo provesti program do kraja.
Prvi naš prioritet je rušenje inflacije, drugi je stabilnost domaće
valute. Uz dva preduvjeta - da ne bude pada standarda, i da ne bude
nikakvih problema sa socijalnim mirom. I u tome pravcu, vjerujte mi -
Vlada dnevno poduzima sve mjere i jamčimo da smo to u stanju obdržati.
Vrlo je bitno reći, poslije rušenja inflacije, predstoji teži posao -
restrukturiranje i nakon toga poticajne mjere za oživljavanje
proizvodnje.
VLADIMIR VAZDAR (Glas Slavonije): Gospodine Predsjedniče, kako
gledate na lokalne mirovne pregovore. Kako se postižu u sektoru Istok, u
predjelu oko Karlovca, ali ne i u predjelu Okučana. Bliži se kraj
studenoga, kada će se analizirati učinak UNPROFOR-a, a istovremeno se
tvrdi da se u Hrvatskoj gomilaju vojne sile oko sektora Zapad.
PREDSJEDNIK TUĐMAN: Tko tvrdi?
Vladimir Vazdar: Francuzi.
PREDSJEDNIK TUĐMAN: Pa, ti lokalni razgovori, pa i sporazumi o
prekidu vatre, znači, dokaz su da se mirovna inicijativa počinje
oživotvorivati. A, to što do sada nije došlo do sporazuma o prekidu vatre
na sektoru Zapad je veoma znakovito, jer je tu već pred gotovo godinu
dana bilo spremnosti domaćeg pučanstva za normalizaciju odnosa. Prema
tome, to što je negdje došlo, negdje nije, je izraz previranja u samim
tim UNPA zonama između onih predstavnika lokalnih Srba koji su za
ekstremna gledišta i onih koji su već uvidjeli da treba normalizirati
odnose s hrvatskom vlašću.
Što se tiče nekih ovakvih vijesti da Hrvatska sprema opću ofenzivu na
područja pod okupacijom, odnosno pod zaštitom mirovnih snaga, - one su
rezultat, znači, s jedne strane ekstremnog huškanja domaćeg pučanstva,
daljnje obmane. Ali, i s druge strane, možda i stanovitih
nepromišljenih ili tendecioznih vijesti od samih nekih predstavnika
UNPROFOR-a, koji bi na taj način željeli da opravdaju ili svoj
opstanak ili pak da izraze jedno svoje viđenje, rješavanje tih
problema.
Mislim da je svijet i najodgovorniji ljudi u UNPROFOR-u dovoljno
upoznat s time da Hrvatska želi političko rješenje. Da želimo mirno
rješenje. I zbog toga smo dali sve one prijedloge, koje sam iznio u
svojoj Mirovnoj inicijativi, i čini mi se da je prihvaćanje sada na
lokalnoj razini u nekim zonama, da je zbog toga došlo i do shvaćanja
na srpskoj strani, da iz krize u kojoj su se našli mogu izaći samo
nastojanjem da prihvate tu mirovnu inicijativu Hrvatske i da dođe do
normalizaacije, sveopće normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa. No,
puno toga nije svakako lagano.
ANTE GUGO (Nedjeljna Dalmacija): Gospodine Predsjedniče, nakon
razgovora ministra unutarnjih poslova Ivana Jarnjaka i generala Cota
dogovoreno je povlačenje dijela policijskih snaga Hrvatske iz sektora
Zapad. Krajem ovog mjeseca ističe tzv. "probni rok" za snage
UNPROFOR-a. Znači li to da UNPROFOR počinje obavljati svoje poslove u
skladu s hrvatskim zahtjevima. I kada već govorimo o Ministarstvu
unutarnjih poslova, ako može jedno podpitanje. U kuloarima sve se
češće čuje da će doći do nekih smjena u vrhu toga Ministarstva. Je li
to točno?
PREDSJEDNIK TUĐMAN: Što se tiče UNPROFOR-a vjerojatno je da se u
samom vodstvu UNPROFOR-a ulažu ozbiljni napori da bi UNPROFOR i u okviru
ovakvog mandata kakav ima pokušao provoditi zadaću zbog koje je došao
ovdje.
No, isto tako je jasno da sa sadašnjim snagama i sadašnjim mandatom
UNRPOFOR ne može osigurati sve ono što je predviđeno za
normalizaciju odnosa. I zbog toga razumije se da će i hrvatska Vlada i
glavni tajnik Ujedinjenih naroda morati razmotriti što se je postiglo
i da li ima jamstva i što treba poduzeti na kraju ovog mjeseca da bi
UNPROFOR mogao opstati i kakve zadaće treba poduzeti na razini
lokalnih Srba i hrvatske Vlade i kakve korake mora poduzeti i sama
međunarodna zajednica, odnosno Vijeće sigurnosti.
Što se tiče vašeg drugog pitanja ja zaista slušam već nekoliko
mjeseci, to o promjenama, ne samo u Ministarstvu unutarnjih poslova
nego li i u drugima. To spada u ono, usudio bih se kazati, čak i psihološko
ratovanje protiv hrvatske demokratske vlasti koje želi unijeti zabunu
i obmane da bi se ta vlast destabilizirala.
No, kao što je pokazala sveukupna stvarnost u posljednje tri godine
to nije pošlo za rukom ni onima koji su izvana, pa ni iznutra takve
glasine širili i one nemaju ama baš nikakvih osnova za bilo kakve
promjene u okviru Ministarstva unutarnjih poslova što se tiče samog
vodstva tog Ministarstva.
(Hina - nastavlja se)
162016 MET nov 93
162016 MET nov 93
(Hina - nastavlja se)