Nadnaslov:Francuski bedem za odbranu od prodora anglo-saksonske kulture
Naslov: La Francophonie - francuska verzija Commonwealtha
Podnaslov:Organizacija koja ima za cilj promicanje francuske kulture,
zahvaljujući labavim pravilima okuplja sve veći broj zemalja,
nastojeći odbraniti fracuski jezik i kulturu od anglo-saksonskog
prodora, okupljajući već nekih 400 milijuna ljudi
Piše: Francois RAITBERGER, Reuter
PARIZ - Broj frankofonih država nije rastezljiv pojam, pa ipak La
Francophonie, klub zemalja osnovan u cilju promicanja francuske kulture,
neprestano raste.
Organizacija La Fracophonie, koja je prije sedam godina brojala 42 člana,
okupit će na svom petom summitu koji započinje u subotu na otoku
Mauricijusu u Indijskom oceanu 47 sudionika - među njima i tako neobične
došljake kao što su Rumunjska i Bugarska. Na čelu s Francuskom, udruženje
je osnovano 1986 godine, na poziv bivšeg predsjednika Senegala Leopolda
Sedara Senghora da se oformi francuska verzija Commonwealtha.
Ali za razliku od svog takmaca engleskog govornog područja koji broji 50
članova i okuplja bivše članove britanskog carstva, La Francophonie svoja
pravila održava dovoljno labavima kako bi se mogla proširiti u svim
smjerovima.
Oružje ljubomorne francuske obrane njezina jezika i kulture protiv
anglo-saksonskog prodora, jest u tome što ona okuplja "zemlje koje s njom
dijele korištenje francuskog jezika".
Dok se približno 110 milijuna ljudi koristi francuskim jezikom kao glavnim
jezikom, još 50 milijuna ljudi govori taj jezik. Ukupno La Francophonie
okuplja nekih 400 milijuna ljudi.
Summit se održava svake dvije godine. S nekoliko agencija za suradnju kao
svojim jedinim institucijama, taj je summit negdje na pola puta između
strukturiranog Commonwealtha i neformalne organizacije Hispanidad, koja
povezuje zemlje u kojima se govori španjolskim jezikom.
Francuski dužnosnici kažu da se La Francophonie proširuje na zemlje u
kojim dio stanovništva govori francuski jezik, ali i na zemlje koje žele
razviti francuski jezik.
"Braniti francuski jezik znači braniti ga posvuda", rekao je
glasnogovornik francuskog predsjednika Jean Musitelli.
Tako otok Mauricijus, koji je članica Commonwealtha i čiji je
administrativni jezik engleski, no čiji stanovnici govore francuskim, što
proizlazi iz nasljeđa francuske vladavine iz 18. stoljeća, može ući u
klubi frankofonaca pa i čak ugostiti njegove članove.
Zemlje poput Armenije, Moldove i države Sao Tome y Principe u kojoj je
službeni jezik portugalski, žele se pridružiti organizaciji.
Međunaslov: "Anglo-saksonska kultura pod krinkom gospodarskog liberalizma"
Tijekom summita u Dakaru 1989. godine, Francuska je ukinula dugovanje
afričkih članica kluba. Pariz međutim odbacuje optužbe da pokušava
namamiti nove članove obećanjem pomoći.
"Mi nikoga ne vrbujemo, i La Francophonie se ne rasipa svojim darovima",
kazao je Musitelli. Iako su krediti povećani za više od 40 posto sljedeće
godine, pariški proračun La Francophonie ostat će malen i zadržati se na
iznosu od 67 milijuna franaka (12 milijuna dolara). Kriteriji za članstvo
u Agenciji za kulturnu i tehničku suradnju, pomoćno tijelo kluba, strogi su
i u nju je primljeno samo 34 zemalja.
Osim kulturnih razmjena, stipendija i satelitskog kanala francuske
televizije TV5, francuski dužnosnici kažu da je osnovna privlačnost La
Francophonie u tome da posluži kao koristan "zvučnik" za siromašne zemlje
lišene utjecaja.
One mogu iznijeti svoje gospodarske nevolje na summitu i usvojiti
zajednička stajališta kako bi dobili na težini u međunarodnim
organizacijama.
Zauzvrat, pridružit će se Francuskoj u borbi za promidžbu francuskog
jezika i kulture.
Frrancuski ministar kulture Jacques Toubon najavio je da će Pariz pokušati
dobiti podršku sudionika summita u Mauricijusu za takozvano "izuzeće
kulturnog sektora" - pokušaj da se kulturna dobra zadrže izvan pregovora o
svjetskoj trgovini u okviru GATT-a.
Francuska, naime, strahuje da će slobodno tržište uskoro biti preplavljeno
jeftinim američkim filmom i TV serijama te potopiti subvencioniranu
europsku produkciju - zauzvrat Francuska naveliko subvencionira kulturu
afričkih frankofonih zemalja.
"Tko danas može biti slijep pred prijetnjom da čitav svijet postepeno bude
preplavljen identičnom kulturom, anglo-saksonskom kulturom, pod krinkom
gospodarskog liberalizma", upitao se on.
Tvrdokorni frakofon Maurice Druon, tajnik prestižne Academie Francaise
(Francuska akademija) postavio je nekoliko zahtjeva za spriječavanje
prodora engleskog jezika.
On želi da se zemlje članice obvežu da će se koristiti jedino svojim
nacionalnim jezikom ili francuskim pri međunarodnim susretima. Takođe želi
da se na Olimpijskim igrama ponovo uvede francuski jezik kao prvi jezik, u
čast osnivača igara Pierrea de Coubertina.
Druon također predlaže stvaranje širom svijeta rasprostranjene tiskovne
mreže na francuskom jeziku za osobe koje žive izvan svoje domovine, kao
svojevrsnu konkurenciju novinama tiskanim za zajednice koje govore
engleskim jezikom u mnogim zemljama.
Sanjajući možda o zajedničkom državljanstvu kakvo je nekada povezivalo
zemlje Commonwealtha, Druon predlaže da frankofonske zemlje privremeno
dodijele svoje državljanstvo stručnjacima koji k njima dolaze raditi iz
drugih zemalja članica udruženja.
"To je možda jedna od mojih najdalekosežnijih želja", ističe on.
(Hina) br
161858 MET oct 93
(Hina) br