Nadnaslov:SAD - Socioekonomski status igra važnu ulogu u stopi smrtnosti
Naslov: Više umiru siromašni
Podnaslov:Unatoč padu sveukupne stope smrtnosti, američki istraživači
utvrdili su da siromašni i slabije obrazovani umiru češće nego
oni s visokim prihodima, te da je došlo do povećanja nejednakosti
između te dvije skupine
Piše: Karen KLINGER, UPI
BOSTON - Iako je sveukupna stopa smrtnosti u SAD u padu od 1960. godine,
savezni su istraživači nedavno izjavili kako siromašni i slabije obrazovani
češće umiru nego li oni sa visokim prihodima, te da je došlo do povećanja
nejednakosti između te dvije skupine.
Usporedba između dvaju istraživanja izvršenih na nacionalnoj razini 1986.
godine na temu zdravlja i smrtnosti s istovjetnom studijom sprovedenom
1960. godine ukazuje na razlike stope smrtnosti između članova viših i
nižih socioekonomskih skupina.
Osobe koje su u SAD 1986. godine godišnje zarađivale manje od 9.000
dolara umirale su tri do sedam puta više - ovisno o spolu i rasi - nego one
koje su zarađivale 25.000 dolara ili više, stoji u studiji koju je vodio
dr. Gregory Pappas iz Nacionalnog statističkog centra u Hyattsvilleu.
Tijekom razdoblja istraživanja razlike u stopi smrtnosti u odnosu na
prihod i obrazovanje povećale su se kod bijelaca, crnaca, muškaraca i žena,
stoji u izviješću.
Stopa smrtnosti 1986. godine je dva puta više pogađala bijelce koji su
školu pohađali 11 ili manje godina nego one koji su se upisali na
fakultete.
Znanstvenici tvrde da su kod bijelkinja te kod crnaca oba spola naišli na
istu pojavu. Ona je osobito izražena među crnkinjama. U izviješću stoji
kako su 1986. godine manje obrazovane crnkinje gotovo tri puta više bile
zahvaćene smrtnošću nego li one sa višim obrazovanjem.
Međunaslov: Obrazovanje utiče na životni vijek
Ovi rezultati "ne bi trebali biti iznenađujući", budući je od 1960.
godine došlo do "povećane nejednakosti u prihodima, obrazovanju i smještaju
kao i pada životnog standarda kod velikog dijela populacije u SAD", navode
znanstvenici u časopisu New England Journal of Medecine.
Pappas je u jednom interviewu izjavio kako znanstvenici mogu samo nagađati
o razlozima zbog kojih je niži socioekonomski status uzrok veće stope
smrtnosti. U obzir se ipak mogu uzeti "svakodnevni uvjeti života kao što
je posao, okruženje i tjelovježba", pušenje, ishrana te potrošnja alkohola.
Navodi kako bi problem smrtnosti bio umnogome i ozbiljniji da ne postoji
federalni Medicaid zdravstveni program za siromašne.
U drugoj pak studiji koja je također tiskana u spomenutom časopisu,
znanstvenici Nacionalnog instituta za starenje navode kako obrazovanje ima
većeg utjecaja na dužinu životnog vijeka nego li rasna pripadnost.
"U šezdeset i petoj godini oni koji imaju 12 ili više završenih razreda
žive 2,4 do 3,9 godina duže" nego li oni koji su manje obrazovani. Ovaj
podatak vrijedi za obje rasne skupine, tj. bijelce i crnce, muškarce i
žene.
U uvodu istraživanja urednica časopisa Marcia Angell piše: "Unatoč
važnosti socioekonomskog statusa u odnosu na zdravlje, nitko nije sasvim
siguran kako se stvari uistinu odvijaju. To je možda najmisterioznija
determinanta zdravlja".
"Amerikanci žive u društvu koje tolerira velike razlike u bogatstvu i
povlasticama. Socijalni i politički troškovi su golemi. Sada nam postaje
jasno kako su i troškovi zdravstva također veoma visoki", navodi Angellova.
(Hina) br
122346 MET jul 93
(Hina) br