ZAGREB, 1. srpnja (Hina) - Unatoč različitim, pa čak i kontroverznim
ocjenama nedavno dovršene bečke Konferencije UN o ljudskim pravima kako u
svjetskim tako i u domaćim medijima, članovi hrvatske delegacije danas su u
Zagrebu ocijenili domete tog svjetskog skupa pozitivno, osvrnuvši se pritom
posebno i na nastup hrvatske diplomacije.
Ambasadorica u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova Anamarija Bešker
istaknula je velike razmjere skupa, koji je po broju svojih sudionika,
rasponu zastupljenih organizacija i dvotjednom trajanju bio dosad najveći
skup UN, čemu je pridonijelo i paralelno odvijanje "neslužbenog dijela
programa", naime aktivnosti nevladinih organizacija (forum NGO). Stanovito
ograničenje rada i dometa samog skupa uvjetovano je, ocijenila je
ambasadorica, zbog nekoliko općenitih, globalnih okolnosti. Prvenstveno
međunarodnih odnosa, okarakteriziranih danas nesigurnošću i povlačenjem
glavnih svjetskih čimbenika u interne problematike vlastitih država.
Nadalje, istaknula je ambasadorica, suštinska razlika u pristupu
problematici ljudskih prava između razvijenih i nerazvijenih zemalja. Dok
je prvima univerzalnost načela o ulozi i zaštiti ljudskih prava u prvom
planu, zemljama trećeg svijeta još uvijek je primarni problem njihovo pravo
na razvoj. Izravna posljedica te razlike je i pristup pitanju suvereniteta,
odnosno spadaju li osnovna prava čovjeka u nacionalnu ili međunaropnu
ingerenciju. Rad konferencije zasjenila je i, unatoč načelu skupa da u
njegovu radu neće biti riječi o pojedinačnim slučajevima, ratna tragedija u
zemljama bivše Jugoslavije, geografski tako blizu mjestu održavanja
Konferencije.
Unatoč svemu, završna deklaracija, po ocjeni ambasadorice Bešker,
predstavlja bitan prinos području zaštite ljudskih prava, i to stoga što
predstavlja osnov daljnjeg rada svjetskih institucija, što je pridonijela
jačanju međunarodne svijesti o važnosti ljudskih prava i naposljetku, stoga
što je izvršila pritisak na nacionalne vlade da se kršenja ljudskih prava
više ne mogu skrivati iza pojedinih nacionalnih suvereniteta.
Prof. dr. Budislav Vukas ocijenio je kako je Konferencija svojim radom i
završnim dokumentom reafirmirala temeljne postavke o pravima čovjeka,
naglasivši posebno njihovu univerzalnost, jasno izrazila zabrinutost zbog
općeg svjetskog stanja, a osobito situacije ljudi u ratom zahvaćenim
područjima na Balkanu, te dala smjernice za buduću djelatnost svjetskih
institucija na tom polju.
Prof. dr. Ivica Kostović kao posebno je impresivnu istaknuo djelatnost
foruma NGO, izdvojivši u tom kontekstu i nazočnost hrvatskih organizacija
za ljudska prava koje su upozorile na žrtve rata i sprske agresije na tlu
Hrvatske, posebno organizacija majki i prognanika iz Vukovara.
Glavni ciljevi hrvatske delegacije na Konferenciji bili su prezentacija
napora Hrvatske da i u najtežim ratnim i poratnim uvjetima štiti prava
čovjeka, kao i upozorenje na stradanja ne samo u ratu nego i ona
dugotrajnija, uvjetovana njegovim posljedicama, iznio je dr. Ivan
Šimonović. Na posljedice agresije posebno je upozorio u svom izlaganju pred
plenarnim skupom Konferencije šef hrvatske delegacije, potpredsjednik vlade
RH i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. Na dramatičnost i
posljedice srpske agresije upozoreno je također i diskusiji o deklaraciji o
BiH, a stajališta hrvatske strane našle su odjeka i u uvrštanju u sam
završni dokument Konferencije, osobito u dijelovima koji se odnose na
kršenja ljudskih prava u ratu i teškom razdoblju poratnog oporavljanja.
Priznanje hrvatskim stajalištima odrazilo se i u činjenici da je njezin
šef, dr. Mate Granić, imenovan jednim od potpredsjednika Konferencije, čime
Hrvatska ne samo da je ušla u sustav manifestacija UN, nego je bila nazočna
u glavnom komitetu skupa u kojem su se prelamale strateške odluke.
Za Hrvatsku je posebno važna bila i mogućnost da u okvirima takvog
svjetskog skupa produbi i niz bilateralnih veza. Od brojnih bilateralnih
susreta, dr. Šimonović istaknuo je razgovore ministra Granića s njegovim
španjolskim kolegom Javierom Solanom (Havier), posebno s obzirom na
predstojeće predsjedavanje te zemlje EZ-u, kao i s ministrom vanjskih
poslova Turske Hikmetom Cetinom (Ćetin) s obzirom na hrvatsko-tursku
suradnju u suzbijanju rata u BiH.
(Hina) sd
011203 MET jul 93
(Hina) sd