FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NAJAVA SERVISA POSEBNIH NASLOVA ZA SRIJEDU, 28. TRAVNJA

Autor:
BUDIMPEŠTA - Mađarska je odlučila pokrenuti program narodne privatizacije koji daje prednost mađarskim pred stranim ulagačima i koji bi milijunu ljudi trebao omogućiti da postanu dioničari, nadajući se da će tako stvoriti sloj sitnih poduzetnika koja tijekom četrdeset godina komunizma nije postojao. Prekidajući metodu privatizacije prodajom državnih dobara, primjenjivanu za dvije posljednje godine, mađarska vlada odlučila se sredinom travnja za sustav raspodjele dionica javnih dobara sličan onome kojeg je primjenila Češka. Prema tom programu svaki punoljetni mađarski građanin moći će kupiti dionice u državnim poduzećima nakon što uplati pravo upisa od 11 dolara. Time je, smatra se, završena faza privatizacije u kojoj su glavnu ulogu imali strani ulagači i nastoji se ubrzati proces privatizacije, ocijenjen presporim, nakon što su već prodana rentabilnija poduzeća. Autor: Paola Juvenal, AFP; 66 redaka; PARIZ - U svom godišnjem izviješću za 1992. godinu akciona skupina Reporteri bez granica, sa sjedištem u Francuskoj, navodi da je prošla godina po novinare bila teška i opasna. Najmanje 61 novinar stradao je na zadatku, a "ratovi i državni udari, od bivše Jugoslavije do venezuele i Azerbejdžana, odnijeli su žrtve, nepoželjne svjedoke strahota koje nisu smjeli vidjeti". U ratu u BiH stradalo je najmanje 27 novinara od njegovog početka 1991. godine. Prošle je godine u svijetu stradalo 40-tak novinara, a njih 123 registrirano je 1. siječnja ove godine u zatvorima diljem svijeta. Dok Kina drži žalostan rekord po broju zatvorenih novinara, 12 reportera ubijeno je "neometano od vlasti" u Turskoj, u Africi se nastoji ušutkati nezavisan tisak, a u Južnoj Americi novinari koji istražuju tržište droge izloženi su ogromnim rizicima. Izviješće ističe da ove brojke, nažalost, nisu i konačne. Autor: Frances Kerry, Reuter; 70 redaka; BRUXELLES - Venezuela će uskoro biti spremna prihvatiti 10.000 emigranata iz istočne Europe, ali će ta emigracija biti selektivna te će biti potrebna ekonomska podrška EZ, izjavio je ovih dana ministar vanjskih poslova Venezuele prilikom posjete Bruxellesu. Prijedlog o selektivnom prihvaćanju emigranata nije nov i Europska komisija pomno ga razmatra već dulje vrijeme. Argentinski predsjednik Mrenem izložio je početkom ove godine tu ideju, izjavivši da je Argentina spremna prihvatiti 200-300.000 emigranata s istoka. Dolazak tih iseljenika, prema riječima ministra vanjskih poslova, za Venezuelu ne bi predstavljao problem, unatoč 8 postotnoj nezaposlenosti, jer zemlji nedostaje stručnjaka iz nekih područja. AFP; 49 redaka. (Hina) br 281217 MET apr 93

(Hina) br

An unhandled error has occurred. Reload 🗙