PARIZ, 20. studenoga (Hina) - Drugog dana Konferencije o
europskoj sigurnosti i suradnji, koja se održava u Parizu
uz sudjelovanje 34 državnika iz Europe, te SAD i Kanade,
govorio je i šef jugoslavenske delegacije dr. Borisav
Jović. Velikim rijećima, te na svome materinjem jeziku
(u tome je bio izuzetak meĐu državnicima Čiji službeni
jezik nije i konferencijski), Jović je govorio o tome kako
"Europa doživljava najkrupniji preobražaj u svojoj "poslerat-
noj istoriji" te da je veličina preobražaja u tome što se
ostvaruje mirnim putem, voljom naroda i snagom razuma, a ne
silom oružja.
U izrazito optimistićkom stilu, šef jugoslavenske delega-
cije ocijenio je kako su sve zemlje u tim promjenama 'dobitni-
ci', jer ih zbližavaju zajedničke vrednosti mira, politićke
stabilnosti, poverenja, ravnopravnosti, saradnje, prava čo-
veka i demokracije". Cijeneći da Evropa doživljava 'trijumf
demokratije', on je upozorio kako "u uslovima politićke i
ekonomske nestabilnosti i nacionalne isključivosti", demokra-
cija uvijek biva "prva zrtva". Ne spominjući Kosovo, ni
unutrašnje probleme Jugoslavije, Jović je istakao kako 'pri-
mat ljudskih prava i osnovnih sloboda u svim njihovim aspekti-
ma treba da bude jedna od osnovnih poruka pariškog samita', i
kako je 'unapredenje položaja nacionalnih manjina neodvojivi
segment ljudskih prava i sloboda u celini i merilo stanja
demokratije'. Što se tiče KESS-a i njegove uloge šef delegaci-
je Jugoslavije napominje da je za njegovu državu to 'sastavni
deo vlastitih sveukupnih demokratskih preobražaja i procesa
uklapanja u procese integrisanja na kontinentu'. Uz pismeni
govor, podijeljen dan ranije, Jović je unio dodatak - KESS se
(Hina - nastavlja se)
28.DR.BORISAV ... (2)
treba založiti za očuvanje,jedinstvenosti i celovitosti
svake zemlje'.
Tako je predstavljena Jugoslavija u službenoj dvorani.
Izvan nje, slovenska delegacija dala je drugu verziju. U
posebnom memorandumu, detaljno je opasana kriza u zemlji te
dato slovensko gledanje na naćin njenog rješavanja. Problem
Kosova i "politika nasilja", u toj pokrajini, određeni su kao
početak dezintegracije Jugoslavije. Za Sloveniju, ovo
predstavlja prijetnju ljudskim pravima, i opasaost da
postane način za rješavanje problema u drugim dijelovima
zemlje.
Slovenski memorandum navodi konkretne manifestacije krize
u Jugoslaviji: ukidanje autonomije dvlju pokrajina, nasilna.
uprava i kršenje ljudskih prava na Kosovu, ekonomski embargo
Slovenije, poticanje međunacionalnih sukoba u republikama
s više naclja, poziv na reviziju nacionalnih i republičkih
granica, negiranje slobodno izabranih vlasti u Sloveniji i
u Hrvatskoj, stalna prijetnja vojnog udara, produbljavanje
ustavne krize te negiranje konfederativnog modela. Takvu
politiku Slovenija procjenjuje kao 'dezintegrirajuću'
'zabrinjavajuću' žaleći što Jugoslavija neće biti prva
zemlja koja će se integrirati u Evropu te što je posljednja
na listi čekanja', u memorandumu se ističe da 'zbog unutrašnjih
okolnosti, a napose zbog kosovskog pitanja', Jugoslavija nema
uvjete za ulazak u evropske integracije.
lnteresi jugoslavenskih republika sasvim su različiti, kaže
se dalje u tome dokumentu, podijeljenom brojnim članovima dele-
gacija i novinarima. Slovenija ne želi federaciju u kojoj bi
veći narodi prevladavali nad interesima manjih naroda. Izjašnja-
vajući se za novi demokratski dogovor' koji mogu napraviti
samo jugoslavenske republike nakon slobodnih i demokratskih
(Hina - nastavlja se)
28. DR. BORISAV ... ( 3 )
izbora, Slovenija se zalaže za to da Jugoslavija bude
konfederativna zajednica suverenih država, jer samo tako
može osigurati jednakost i odgovornsot svake republike za
vlastiti razvoj. Takav konfederativni ugovor o Jugoslaviji
morao bi imati međunarodni status.
Kriza u Jugoslaviji približava se kraju, što može biti
presudno za mir i demokraciju u ovom dijelu Evrope, istiću
Slovenci. Oni očekuju da će demokratska Evropa, svjesna
posljedica koje bi mogla izazvati politika ultimatuma, prizna-
ti različitost nacija i njihove raznolike poglede o tome da
li Jugoslavija mora opstati po svaku cijenu. Slovenija se
zalaže za osiguranje svoje nezavisnosti i suvereniteta unutar
jugoslavenskih okvlra, te za izravne veze s evropskim insti-
tucijama, kao jedne od suverenih jugoslavenskih država. Ako
politika sile gurne Jugoslaviju dalje od evropske civilizacije,
Slovenija će biti spremna osigurati svoj suverenitet odvajanjem
od Jugoslavije, kaže se na kraju slovenskoga memoranduma.
U okviru šire jugoslavenske delegacije Republika Hrvatska
nije imala posebnu delegacijuo Ministar vanjskih poslova
dr. Frane Vinko Golem, koji je, kao predstavnik Republike bio
u užem sastavu delegacije Jugoslavije, susreo je u toku rada
Konferencije više istaknutih ličnosti, među kojima i njemačkog
kancelara Kohla, poljskog ministra Skubiszewskog, ćeško-slovačkog
predsjednika Havela, te nakratko, u prolazu, i predsjednike
Busha i Gorbačova.
(Hina - svršetak)
200000 MET nov 90
(Hina - svršetak)