BEZ HIPOTEKA PROŠLOSTI
TIRANA, 25. listopada (Hina) - Nakon dvodnevnog zasjedanja u
Tirani je završena Druga konferencija ministara vanjskih po-
slova Balkana. Konferencija je usvojila dva dokumenta. Završni
komunike sa sastanka ministara te zajedničku poruku zemalja
Balkana, upućenu KESS-u u Parizu. Poruka šefovima država ili
vlada KESS-a upućena je na inicijativu Jugoslavije. U toj
poruci se posebno naglašava važnost prijašnjeg beogradskog
susreta. Istaknuto je također, kako balkanske države gledaju
na suradnju unutar područja i u Europi, te se naznačuje
mjesto Balkana u europskim prostorima. Svi ministri na kon-
ferenciji su se suglasili, da se svi nesporazumi moraju
rješavati isključivo demokratskim putem. Dokument-poruka
KESS-u sadrži i dio u kojem se ističe humani stav, a u
kojem se Balkan obvezuje da će poštivati duh KESS-a i nje-
govih dokumenata, čime šestorica ministara izražavaju
želju da unaprijede položaj nacionalnih manjina kao kohezionog,
činitelja i nositelja stabilnosti, prijateljstva i dobrosusjed-
stva.
Zajedničko saopćenje ministara balkanskih zemalja u prvi plan
je stavilo nacionalne manjine, njihov položaj i ulogu
među državama na Balkanskom poluotoku. Ovim saopćenjem
reafirmiraju se svi dogovori, te političke namjere i ciljevi
istaknuti na beogradskoj konferenciji. U dokumentu se naglaša-
va da se trebaju nastaviti pozitivna nastojanja, jer su ona
uvjet daljnjeg razvoja međubalkanske suradnje, ne samo na
političkom, ekonomskom već i na humanitarnom planu. U njemu
se balkanske zemlje obvezuju na poštivanje nezavisnosti,
suvereniteta, teritorijalnog integriteta te nepovredivosti
granica, što uključuje i nemiješanje u unutrašnje stvari drugih.
Naglašeno je da se situacija od beogradskog sastanka u svijetu
izmijenila, te da se i odnosi na Balkanu moraju prilagoditi
aktualnim međunarodnim stremljenjima. Zbog svega toga, šest
balkanskih zemalja traže od sastanka na vrhu u Parizu, što će
se uskoro održati, da na europskoj razini pridonese unapređenju
suradnje na Balkanskom poluotoku. Istodobno, balkanske zemlje su
spremne unaprijediti svoje odnose, jer više nisu opterećene i
pritisnute ideološkim granicama. Premda se mogu očekivati
određeni konflikti, moraju se usprkos tome sagraditi odnosi
ravnoteže interesa. Balkan, sa druge strane, od Europe traži
mogućnost uključenja u aktualne političke i ekonomske procese.
U dijelu koji govori o nacionalnim manjinama posebno se naglašava
odnos prema tom pitanju koji mora biti pozitivan.
Jer, manjine su temeljni činitelj dobrosusjedstva i međusobnog
povezivanja, ali i razvoja demokratskih odnosa u ovoj dijelu
svijeta. Nacionalnim manjinama, na temelju ovog dokumenta,
garantiraju se sva prava prema međunarodnim ugovorima, dokumentu
KESS-a, kao i Povelji UN. U Tirani je naznačeno da su to
etnička, kulturna, jezična i vjerska prava, koje nacionalne
manjine mogu u potpunosti izražavati u skladu s ustrojstvom
svoje zemlje, a koja se potvrđuju i svim ostalim građanima.
Dogovoreno je, da će se ubuduće uspostaviti oblici međuparlamen-
tarne suradnje, te organizirati sastanak na vrhu šefova i vlada
balkanskih zemalja. Uvest će se, također, uobičajeni diplomatski
pojam - koordinator Balkana. Dakle, domaćin sastanka šefova
ili ministara vanjskih poslova koordinirat će radom do slijedećeg
sastanka. Predloženo je, da se održe sastanci ministara privrede,
zdravstva (već je ugovoren u Turskoj), informatike, športa,
kulture itd. Prihvaćen je prijedlog Turskeda se u ovoj zemlji
već slijedeće godine održi veliki balkanski umjetnički festival,
a razmotrit će se i pitanje utemeljenja balkanske banke za raz-
voj.
Na inicijativu domaćina Albanije, odlučeno je da se sačini
nacrt kodeksa o načelima dobrosusjedstva na Balkanu u skladu
s bečkim procesom. Razmatrajući politička pitanja, ministri
su u vezi krize u Zaljevu, tražili da se neodgodivo poštuje
Rezolucija UN o bezuvjetnom povlačenju Iraka iz Kuvajta.
Albanija je preuzela obvezu, da kao domaćin izvijesti general-
nog sekretara UN o dosezima ovog skupa. Na ovom skupu bilo je
i replika, neslaganja i napetosti, naročito u dijelovima
kad se govorilo o nacionalnim pitanjima i nacionalnim manjinama,
ali je dijalog vođen u duhu snošljivosti i međusobnog poštiva-
nja, što je bio dovoljan element i saveznom sekretaru vanjskih
poslova Lončaru, da skup ocijeni kao uspješan. "Ako inzistiramo
na razlikama, onda su one bile prisutne prije svega u političkoj
sferi, u stavovima Jugoslavije i Grčke, te pristupu Bugarske
nacionalnim manjinama."
Zemlje Balkanskog poluotoka su, međutim, takav se zaključak
nameće, na ovom skupu odlučile eliminirati prepreke i teško
breme međusobnih vjekovnih nepovjerenja, etničkih sukoba te
međunacionalnih nepriznavanja, te se okrenuti Europi, jer
je jasno da je s takvim hipotekama teško dostići Europu. To,
izgleda, najbolje znaju sami ministri vanjskih poslova Balkana,
koji su u ova dva dana bili najviše zaokupljeni upravo tim
problemima.
(Hina - svršetak)
250000 MET oct 90
(Hina - svršetak)