FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

22. NOVI UPRAVNI ODBOR MATICE HRVATSKE

Autor:
ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Danas su objavljeni rezultati glasovanja za članove Upravnog odbora Matice Hrvatske, pa je time, nakon izbora Vlade Gotovca za predsjednika, tri člana Predsjedništva, članova Nadzornog odbora i Časnog suda, poznat sastav svih Matičinih vodećih tijela. Članovi Upravnog odbora Matice hrvatske su: Relja Bašić, Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Vlaho Bogišić, Josip Bratulić, Zlatko Crnković, Frano Čale, Žarko Domljan, Nedjeljko Fabrio, Božidar Finka, Ivo Frangeš, Maja Freundlich, Dubravko Horvatić, Ivan Lacković-Croata, Zvonko Lerotić, Trpimir Macan, Ranko Marinković, Stijepo Mijović- -Kočan, Josip Pavičić, Vlatko Pavletić, Matko Peić, Stjepan Radić, Milivoj Slaviček, Ante Stamać, Petar šegedin, Josip Šentija, Dragutin Tadijanović, Antun Vrdoljak, Igor Zidić i Viktor Žmegač. Među njima je 13 članova koji do sada nisu bili u upravi Matice hrvatske. Inače, nakon dvadesetgodišnje stanke u radu, u razdoblju prije održavanja Glavne obnoviteljske skupštine Matice hrvatske, obnovljene su 43 ranija ogranka i osnovano 17 njezinih novih ogranaka. U Matici napominju da svi ogranci nisu održali obno- viteljske ili osnivačke skupštine, nego rade sa starim članstvom ili su čekali glavnu obnoviteljsku skupštinu koja je održana u subotu, 8. prosinca. Glavni tajnik Matice hrvatske, Jozo Ivičević, kaže da obnovljena Matica ima dvije i pol tisuće članova i smatra da je to veliki uspjeh. Ivičević također napominje da za osnivanjem novih ogranaka, kao i općenito za obnavljanjem rada Matice hrvatske vlada veliko zanimanje, te da bi za kratko vrijeme, Matičino članstvo moglo znatno narasti. Da podsjetimo, u trenutku gušenja njezina rada, Matica je imala gotovo šezdeset tisuća članova radnika i suradnika. Trenutno u Europi postoje 44 društva prijatelje Matice hrvatske te još niz takvih u raznim zemljama Amerike i u Australiji. Budući oni do 1971. godine nisu mogla surađivati s Maticom hrvatskom, Ivičević drži da Matica s njima treba dogovoriti najprikladniji oblik suradnje, a to bi prema sadašnjim razmišljanjima mogao biti prijem najvećeg broja tih društava u kolektivno članstvo. Najstarija kulturna ustanova u Hrvatskoj, osnovana kao Matica ilirska 1842. godine, ima vrlo zahtjevan plan: postati vodeća ustanova koja bi promicala nacionalni i kulturni identitet hrvatskog naroda na svim područjima stvaralaštva. Uz postojanje njezinih ogranaka u svim važnijim središtima regija gdje živi hrvatski živalj, Matica nastoji uspostaviti svoje ogranke ili barem povjereništva u gotovo svakom,selu. U Matici namjeravaju svoj rad organizirati po stručnim odjelima i odmah započeti s njihovim znanstvenim, kulturnim i prosvjetnim radom. (Hina - svršetak) 110000 MET dec 90

(Hina - svršetak)

An unhandled error has occurred. Reload 🗙