11. OBNOVLJENA MATICA HRVATSKA, VLADO GOTOVAC PREDSJEDNIK

ZAGREB, 8. prosinca (Hina) - Danas je u Zagrebu, nakon dvadesetogodišnje stanke, održana obnoviteljska skupština Matice hrvatske, najstarije kulturne ustanove u Hrvatskoj. U nazočnosti oko dvjesto pedeset predstavnika, skup su pozdravili brojni gosti. Dr. Vladimir Šeks, potpredsjednik Sabora Republike Hrvatske, istaknuo je da obnavljavanje Matice hrvatske predstavlja blagdan za hrvatski narod i dodao da je prošlo vrijeme kada su moćne snage vjerovale da zauvijek mogu zaustaviti hod povijesti hrvatskog naroda. Čestitavši na tom činu, on se zahvalio svima koji su obnašali funkcije u Matici hrvatskoj dok je bila zabranjena i rekao da će Matica hrvatska uvijek imati potporu u hrvatskom Saboru. Milan Ramljak, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, zaželio je uspješan rad toj stoljetnoj ustanovi koju je, kako je rekao, prijašnja hrvatska vlast ugušila na sraman način. Ramljak je također rekao da hrvatska Vlada drži kulturne institucije "kvascem" razvoja naroda i politike. U ime Matice slovenske, obnoviteljsku je skupštinu pozdravio Primož Simoneti, zaželjevši joj uspjeh u radu. Akademik Pavle Mijović iz Crne Gore je, kako je istaknuo, u pozivu na skupštinu vidio čin solidarnosti hrvatskih sa crnogorskim intelektualcima, koji se, prema njegovim riječima, ovih dana nalaze u takvom stanju da moraju braniti vlastito dostojanstvo, označivši ovaj skup kao prvi izvan Crne Gore gdje se javno spominje potreba osnivanja Matice crnogorske. Božidar Kovaček iz Matice srpske je rekao da su s velikom radošću u Srbiji dočekali vijest o obnavljanju Matice hrvatske, s kojom su duhovno veze održavane i za vrijeme njezine dugogodišnje zabrane. On je tom prilikom Matici hrvatskoj predao simboličan dar "Istoriju Matice srpske". Stanko Korać iz zagrebačke "Prosvjete" je upozorio da svađe i mržnje ne spadaju u prostore kulture, istaknuvši da je povijest jednako bila kobna i za Hrvate i za Srbe u Hrvatskoj. Franjo Topić iz Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" iz Sarajeva u obnavljanju Matice hrvatske vidi još jedan dokaz današnjih povijesnih promjena. U ime članova Matice hrvatske iz Vojvodine obnoviteljsku skupštinu je pozdravio Ivo Stantić, a Nedjeljko Fabrio, predsjednik Društva hrvatskih književnika, je rekao da je to društvo, koje ove godine obilježava devedeseti rođendan, zakonito čedo Matice hrvatske. Upozorio je na činjenicu da su u progonima nad Maticom hrvatskom sudjelovali i neki pisci. "Prvi nam je put pružena prilika", rekao je Fabrio, "da obranimo našu višestranačku Republiku Hrvatsku u kojoj Matica hrvatska više neće biti pribita na križ, već čuvana kao svetinja." Prof. dr. Stjepan Babić je pročitao brojne brzojavne čestitke i podrške Matici hrvatskoj, a njezin dosadašnji predsjednik Petar Šegedin je, obraćajući se prisutnim predstavnicima i gostima, rekao da je Matica hrvatska nastavila živjeti u svijesti svojih članova i nakon Karađorđeva. Nakon što je pozvao da se minutom šutnje oda počast umrlim članovima, on je govorio o potrebi osuvremenjavanja Matice hrvatske, kako bi ona bila pravo lice kulturnih vrijednosti naroda. P. Šegedin je rekao da je Matica hrvatske otvorena za sve ljude bez obzira na rasu, vjeru i stav. "Naše ogranke zidamo na ljubavi prema zavičaju, a put od zavičaja prema domovini je čist i ravan", rekao je P. Šegedin i dodao da bi za dvije godine, kada će Matica hrvatska slaviti 150. obljetnicu, ona mogla preuzeti novu ulogu, da uz pomoć Sveučilišta, Akademije i Društva hrvatskih književnika sagradi hrvatski Panteon. Zatim je između četiri kandidata većinom glasova za predsjednika Matice hrvatske izabran književnik Vlado Gotovac. Zahvaljujući se na povjerenju Gotovac je govorio o svima onima koji su, unatoč nadmoćnoj sili, imali hrabrosti i snage da se bore za duhovnu egzistenciju i prave ljudske ideale. Gotovac je rekao da će kao predsjednik učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi Matica hrvatska mogla uspostaviti hrvatsku kulturnu zajednicu sa svim komponentama koje su obilježja civilizirane Europe. "Kroz našu se naciju prelomila duhovna sudbina Europe i sa srećom možemo reći da smo izišli iz razdoblja totalitarizma i ulazimo u razdoblje duhovne obnove u kojem će Hrvatska dati svoj doprinos Europi kulturnih razlika". Gotovac vidi uspjeh Matice hrvatske u ispunjenju zadaće da Hrvatska postane ravnopravan kulturni i civilizacijski dio Europe. (Hina - svršetak) 080000 MET dec 90