LJUBLJANA, 3. prosinca (Hina) - Zastupnicima Skupštine Slovenije
stigao je materijal o osamostaljenju Slovenije, koji je republička
vlada prihvatila na svojoj posljednjoj sjednici 30.11. On uklju-
čuje značenje i svrhu plebiscita o samostalnosti i nezavisnosti,
vidike ovog čina s gospodarskog i međunarodnog aspekta, njegov
utjecaj na društvene djelatnosti, manjine u Sloveniji i na naci-
onalnu sigurnost, te program aktivnosti poslije plebiscita.
Plebiscit se tumači kao izraz suverene volje slovenskog na-
roda da samostalno odlučuje o svojoj sudbini, te se pravno uteme-
ljuje slovenskom Deklaracijom o suverenosti, ustavnim amandma-
nima i aktima međunarodnog prava.
U analizi se, među ostalim, navodi:
"Samo ostvarivanje samostalnosti omogućit će slovenskoj državi
suvereno odlučivanje o svim stvarima od bitne važnosti za slo-
venski narod."
Ako bi rezultat plebiscita bio pozitivan, Slovenija bi kao
samostalna država ponovno preuzela one nadležnosti, koje je po
sadašnjem Ustavu SFRJ ostvarivala na saveznom nivou. To dakle
znači da "Republika Slovenija neće više biti dio federacije kao
država u federativnoj Jugoslaviji, nego samostalna suverena
država."
Slovenska vlada ističe da će se prilikom osamostaljenja zau-
zimati da se Republika Slovenija prizna kao država-nasljednica.
Eventualni negativni rezultat referenduma vlada tumači kao od-
ricanje od prava na samoodređenje u sadašnjim prilikama i kaže
da bi se slovenski narod na taj način odrekao "jedinstvene po-
vijesne prilike, o kojoj su sanjale, za nju djelovale
žrtvovale se mnoge generacije".
U gospodarskom dijelu ističe se da je u zadnjih devet
godina Slovenija za nerazvijene izdvojila 900 milijuna do-
lara. Ukazuje se na različitost stupnja razvijenosti unutar
Jugoslavije, te vjerojatne pritiske prema odljevanju sred-
stava prema jugu ako se Slovenija ne osamostali. Posebno se
upozorava da Slovenija u Jugoslaviji kakva je danas ispadne
iz europskih integracijskih procesa, te navodi da Slovenija
već danas ispunjava sve uvjete za prijem u Vijeće Europe.
Upozorava se i na srbijansku gospodarsku blokadu i politiku
Markovićeve vlade.
U materijalu se upozorava na opasnosti osamostaljenja,
koji se sastoji od moguće reakcije ostalih dijelova Jugosla-
vije, reakcije ostalih država, te međunarodnih financijskih
i drugih institucija, te troškova stvaranja vlastitog go-
spodarskog sistema. Gubitak tržišta u drugim republikama
uzrokovao bi 37 postotni pad slovenske proizvodnje. Najte-
že bi prošle kemijska i tekstilna industrija, crna metalur-
gija i prerada metala. Kidanje veza s jugoslavenskom priv-
redom donijelo bi i 15-postotni pad izvoza, te 7-postotno
povećanje uvoza. Porezni odljevi iz Slovenije u Federaciju
iznose 20,7 a prilivi 4,7 milijardi dinara. Za poslove koje
sada obavlja Federacija, Slovenija bi kao samostalna država
potrošila između 9,5 i 14,1 mlrd dinara. Dodatne troškove do-
nijelo bi uvođenje vlastite valute.
Računa se na međunarodnu priznatost granica prema Ita-
liji, Austriji i Mađarskoj, a kao takvu trebalo bi tretirati
i granicu s Hrvatskom. Budući da između ove dvije republike
nije određena granica na moru, nju bi trebalo urediti ugo-
vorom po međunarodnom pomorskom pravu.
Za mađarsku i talijansku manjinu predviđaju se sadaš-
nja prava, a i svi ostali građani koji ovdje žive mogli bi
dobiti slovensko državljanstvo, ako to budu željeli.
Osamostaljenje bi, po mišljenju slovenske vlade, pri-
donijelo većoj nacionalnoj sigurnosti, a svaka eventualna
vojna intervencija značila bi agresiju protiv koje se može
tražiti i međunarodna pomoć. U prijelaznom razdoblju na-
cionalnu sigurnost osiguravala bi policija i druge snage,
a došlo bi i do pregovora o povlačenju vojske.
I poslije plebiscita s Hrvatskom će se nastaviti raz-
govori o mogućim putevima za rješavanje jugoslavenske krize
putem konfederalnog ugovora.
(Hina - svršetak)
030000 MET dec 90
(Hina - svršetak)