A NE RECESIJE
$
ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Hrvatskoj, kao republici s tržišno
izraženim prednostima, recesijski jugoslavenski gospodarsko-politički
model u ničemu više ne odgovara. Zato ga treba zamijeniti
uravnoteženim gospodarsko-političkim modelom, čija će temeljna
oznaka biti pokretanje konjunkture. To je istaknuto na današnjoj
sjednici Izvršnog odbora Privredne komore Hrvatske, na kojoj je
upozoreno na daljnje izrazito pogoršanje gospodarskih kretanja
s padom proizvodnje od 23 posto u prva dva ovogodišnja mjeseca.
Zauzimajući se za bitno novi pristup izlasku iz krize u odnosu
na Markovičev program, dr. Branimir Lokin uvodno je istaknuo
da "to treba biti republička platforma izlaska iz krize", jer je,
kako je rekao, "jugoslavenska država potrošila sve kompetencije.'
Istodobno je izrazio sumnju u mogućnosti ostvarivanja koncepta,
koji je izložio predsjednik SIV-a, a vezivanje Markovićevog programa
s međunarodnom financijskom podrškom nazvao je "računom bez pokrića"
"Najvažnija mjera, devalvacija dinara, improvizirana je bez računice
da li je taj tečaj realan ili ne", primijetio je također Gokin.
Iznoseći teze za izradbu republičkog programa izlaska iz krize,
Lokin je ocijenio da bi pokretanje razvoja bilo omogućeno poticanjem
potrošnje, s ubrzanijim rastom izvoza, a sredstva za poticanje
konjunkture mogu se naći u inozemstvu i kod stanovništva.
Članovi Izvršnog odbora Privredne komore Hrvatske podržali su
prijedloge za zaštitu interesa hrvatskih poduzeća u Srbiji, kao i
zahtjeve Privredne komore Dalmacije oko pitanja nemjerljivih šteta
izazvanih kninskim barikadama. Prema iznijetim podacima, za deset
hrvatskih poduzeća, kojima je u Srbiji oteto 26.000 kvadratnih
metara poslovnog prostora, odnosno 83 prodavaonice, jedna robna
kuća, 159 benzinskih crpki i dr., ukupna šteta premašuje 2,7
milijardi dinara.
Istodobno, iz Privredne komore Dalmacije upućen je zahtjev
Izvršnom odboru Privredne komore Hrvatske da se hitno formira
zajednička radna skupina, koja će utvrditi sve štete izazvane
blokadama na kninskom području, te pitanje njihove naknade.
"Samo za prošlu godinu te se štete - direktne i indirektne
procjenjuju na više od milijardu dolara, i praktički su nemjerljive",
upozorio je Špiro Gizdić.
Predstavnici zagrebačke INE izrazili su nezadovoljstvo što je
iz povećanja cijena benzina najviše dobio savezni proračun, odnosno
savezna država, a naftna privredna gotovo ništa.
(Hina) mc
220000 MET apr 91
(Hina) mc