PAG, 20. travnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske, dr.
Franjo Tuđman, boravio je danas poslijepodne u Pagu, gdje je
otkrio spomen-poprsje Bartolu Kašiću, velikom hrvatskom
jezikoslovcu, tvorcu prve hrvtske gramatike, prevoditelju
Svetog pisma i mnogih liturgijskh tekstova. Prije samog
čina otkrivanja spomen-poprsja, dr. Tuđman je govorio na središnjem
trgu Kralja Petra Krešimira IV, pred više tisuća mještana Paga i
okolice. Uz dr. Tuđmana, nazočni su bili potpredsjednik Sabora
Vladimir Šeks, akademik Dalibor Brozović, nadbiskupi zadarski, krčki
i šibenski, predsjednici općina Pag, Zadar i Dubrovnik, brojni
znanstvenici, sudionici trodnevnog znanstvenog skupa posvećenog
340. obljetnici smrti Bartola Kašića.
Dr. Tuđman na početku obraćanja nazočnima, koji su ga dočekali
pravim ovacijama, čestitao je taj svečani dan, kojim je, kako je
rekao, ispravljena nepravda koja se ponekad i namjerno činila prema
velikim hrvatskim ličnostima. Zatim se osvrnuo na političke
prilike i rekao: "Hrvatskoj smo vratili ne samo demokraciju i
slobodu, nego i sve pretopostavke kako bi se u našoj domovini moglo
nastaviti sve ono što traje od starog hrvatskog kraljevstva i
od onog što su svi naši preci čuvali, a u čemu je stožernu uloqu
imala katolička crkva pa i isusovci, čiji je predstavnik i velikan
Barotl Kašić.
Od prvog dana uspostave demokratske vlasti u Hrvatskoj bili smo
suočeni sa svima onima koji se nisu slagali s hrvatskom posebnošću
kojima je bilo mrsko svako hrvatstvo i koji se nisu mirli da
hrvatski narod ima pravo na svoju slobodu, suverenost i državu.
Bilo je puno dogmatsko-komunističkih i velikosrpskih elemenata
koji su se čak obraćali i svijetu kako bi se obračunali s ovakvom
Hrvatskom. S druge strane, ima i onih koji pitaju zašto ne
proglasimo nezavisnost i odcjepljenje. Jasno je da svaki narod
teži potpunoj suvrenosti, ali to ne ovisi samo o težnji naroda.
To ovisi i o okolnostima u Jugoslaviji i svijetu. Da smo učinili
odmah takav nerazborit čin, onda bi svijet odobrio tzv.
konstruktivnu vojnu intervenciju. Međutim, mi smo vodili i vodit
ćemo razboritu politiku, ali jednako odlučni da osiguramo slobodu
i suvernitet hrvatskom narodu. Takvom razboritom politikom
vratili smo samopouzdanje našem narodu, ujedinili domovinsku
iseljenu Hrvatsku i stekli ugled u svijetu. Republika Hrvatska danas
je stvarnost koju de facto priznaju i u svijetu. Hrvatska je postala
glavni čimbenik u rješenju jugoslavenske krize i s njom se računa
ne samo u Jugoslaviji nego i u ovom dijelu Europe. Doduše, SAD i
Europska zajednica poručuju da treba čuvati granice Jugoslavije.
Oni su zainteresirani da ne dođe do promjena u ovom dijelu Europe.
Međutim, šest republika u Jugoslaviji, i posebno Republika Hrvatska,
je stvarnost. Morat će o tome voditi računa svi oni koji na to nisu
spremni. Svijetu smo pokazali da vodimo računa o međunarodnim
čimbenicima da ne želimo izazvati rat i potrese, ali smo pokazali
da smo jedan od najstarijih naroda i da takav narod ima pravo na
svoju slobodu i suverenost i razgovori predsjednika republika
što se vode u Jugoslaviji su dokaz da su republike suverene.
Pristao sam na referendum na kojem će se građani odlučiti da li
žele Hrvatsku samostalnu ili ovakvu saveznu Jugoslaviju. Pristao
sam, jer ja ne dvojim što će hrvatski narod reći na referendumu
i kako će odlučiti. Imamo previše iskustva i dovoljno pameti da
odbacimo ono što nije u interesu hrvatskog naroda. Uvjeravam vas
da smo na putu rješenja ka pravoj suverenosti.
Hrvatska ima svoje oružane snae. Poduzeli smo sve da naoružamo
policijske snage, a nedavno donijeli odluku i o stvaranju narodne
garde. S obzirom na stanje, nismo mogli spriječiti da nam uhite
građane Virovitice, ali smo bili kadri da spriječimo da to isto
učine s našim ministrom obrane. Morali amo ga braniti, i branit
ćemo ga, a ja vam jamčim da će biti oslobođeni i oni kojima sada
sude, bez obzira kakvu će odluku donijeti.
Želimo sva pitanja riješiti demokratski. Bili smo strpljivi. Htjeli
smo sve uvjeriti da jamčimo Srbima u Hrvatskoj sva građanska prava.
Međutim pojedinci su to zloupotrijebili i stavili se u službu
velikosrbijanskih interesa. Bili smo strpljivi i jesmo za političko
i demokratsko rješenje, ali smo kazali ne samo da ne ćemo dati ni
pedalj hrvatske zemlje, nego ćemo voditi računa i o onom dijelu
hrvatskog naroda koji živi izvan Hrvatske. Uvjeren sam da će u
obrani Hrvatske stajati ne samo naše oružane snage, nego i šitav
hrvatski narod."
U nastavku izlaganja dr. Tuđman je spomenuo i problem hajdučije
i terorizma u i oko Knina. Rekao je da je slučaj Knina nešto
nezamislivo suvremenoj Europi, jer sprečava turizam, odvijanje
gospodarskog života ali i normalno svakodnevno funkcioniranje prometa.
"Moramo ga riješiti", istaknuo je dr. Tuđman i nastavio, pokušat ćemo
mirno i u dogovoru sa saveznim organima, pa i sa JNA koja je opetovano
izjavila da poštuje organe vlasti i da se neće miješati". Na to su
okupljeni građani u Pagu počeli vikati "lažu, lažu". "Znamo", odgovorio
je dr. Tuđman i dodao, "ali u JNA ima i takvih koji znaju, kad bi se JNA
postavila protiv Hrvatske i hrvatskog naroda, da bi to značilo zlo
prije svega za samu JNA."
Na kraju izlaganja, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman
pozvao je stanovnike Paga i da svojim radom i biranjem najsposobnijih
ljudi na rukovodeća mjesta, pridonesu zajedničkom cilju, a to je da
Hrvatska bude zemlja blagostanja.
(Hina) mc
200000 MET apr 91
(Hina) mc