FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DIJELOVI PRIJEPODNEVNE SABORSKE RASPRAVE O PRIJEDLOGU DEKLARACIJE O ODRICANJU PRAVA NARODNOJ SKUPŠTINI SRBIJE

Autor:
DEKLARACIJE O ODRICANJU PRAVA NARODNOJ SKUPŠTINI SRBIJE $ NA MIJEŠANJE U UNUTRAŠNJE STVARI REPUBLIKE HRVATSKE $ ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Nakon što su saslušali uvodno izlaganje predsjednika Vlade Republike Hrvatske Josipa Manolića o aktualnoj političkoj situaciji, zastupnici Hrvatskog sabora započeli su raspravu o prijedlogu Deklaracije o odricanju prava Narodnoj skupštini Republike Srbije na miješanje u unutrašnje stvari Republike Hrvatske, koju je izložio predsjednik Društveno-političkog vijeća Ivan Vekić. Za raspravu na skupnoj sjednici javilo se oko 40 zastupnika, a prvi je o prijedlogu deklaracije govorio potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. On je naglasio da su po odredbama svojih ustava i Srbija i Hrvatska suverene države, pa da prema tome nedavnu Deklaraciju Narodne skupštine Srbije, kojom se ta republika izravno miješa u unutrašnje poslove treba razmotriti sa stanovišta međunarodnog prava. On je zatim pročitao odgovarajuće deklaracije Ujedinjenih naroda, koje izričito zabranjuju državama organiziranje dobrovoljačkih odreda i naoružanih plaćenika i njihovo ubacivanje u druge države, a to Srbija radi. "Deklaracija Narodne skupštine Srbije je izravno miješanje u unutrašnje stvari Republike Hrvatske i poticanje terorizma, te predstavlja akt kršenja međunarodnog prava", rekao je Vladimir Šeks. On je istaknuo i nelegalnost i nelegitimnost odluka Predsjedništva SFRJ i u ulozi vrhovnog zapovjednika oružanih snaga, s obzirom na činjenicu da je Srbija u njemu ostvarila majorizaciju birajući na neustavan način predstavnika Kosova. On je osporio i legalitet i legitimitet odluka federalne Skupštine s obzirom na činjenicu, da je Savezno vijeće neustavno samo sebi produžilo mandat, a Vijeće republika i pokrajina zasjeda bez legitimnih kosovskih predstavnika. Đuro Vidmarović, predsjednik saborske Potkomisije za unapređivanje suradnje s hrvatskim manjinama u susjednim zemljama zatim je govorio o položaju Hrvata u drugim republikama i pokrajinama. On se posebice osvrnuo na težak položaj Hrvata Janjevaca na Kosovu, koji su u zadnje vrijeme sve češće izloženi šikaniranjima i represijama srbijanskih vlasti, navodeši da je u sadašnjoj situaciji jedino rješenje njihovo preseljenje u domovinu. Ističući da je Srijem integralni dio hrvatskog etničkog korpusa i hrvatske države, Vidmarović je rekao da Hrvati u Srijemu nisu došljaci nego starosjedioci, a da je nakon II. svjetskog rata došlo do depopulacije hrvatskog stanovništva organiziranom politikom. On se osvrnuo i na položaj bačkih Hrvata - Šokaca i Bunjevaca, spominjući da je njihov broj prema službenim statistikama u razdoblju između 1971. i 1981. sa 150 tisuća pao na 110 tisuća, te da i sadašnja srbijanska vlast provodi politiku odnarodnjavanja bačkih Hrvata, nudeći im da se izjašnjavaju samo kao Šokci i Bunjevci, ali ne priznajući im nikakav kolektivitet. O međustranačkim viječima i odredima narodne zaštite govorio je zastupnik Božidar Petrač, a potpredsjednik Hrvatskog sabora Stjepan Sulimanac predložio je da se prema teroristima, koji ugrožavaju suverenost Republike Hrvatske i sigurnost građana strože postupa. On je govorio i o odnosima velikih sila prema malim narodima, kao što je i hrvatski narod, i istaknuo kako velike sile prije svega vode računa o vlastitim interesima. Zastupnik Josip Kunac pročitao je prosvjednu poruku radnika splitskog "Bobisa" protiv ostvarivanja srbijanske majorizacije u Predsjedništvu SFRJ, te protiv popustljive politike hrvatskog vrhovništva. Radnici splitskog "Bobisa" u svojemu prosvjedu drže da bi Hrvatski sabor trebao stalno zasjedati, te da bi predstavnici hrvatskog vrhovništva trebali posjetiti Kijevo i ostala ugrožena hrvatska sela, kako je kazano, makar u pancirnim košuljama. Zastupnik Jure Šonje suglasio se s odbacivanjem svih osam točaka Deklaracije Narodne skupštine Srbije osim njezina naslova, koji govori o mirnom rješavanju jugoslavenske krize, protiv građanskog rata i nasilja. Takav je prijedlog podržao i zastupnik Ivo Jelić, koji je izrazio žaljenje što do sada nitko od sudjelovatelja u raspravi nije spomenuo mladog Josipa Jovića, koji je, kao pripadnik MUP-a, dao svoj život za očuvanje demokracije u Hrvatskoj. "Ja suosjećam", nastavio je zastupnik Jelić, "i s obitelju poginulog Rajka Vukadinovića za čiji su mladi život odgovorni oni koji indoktriniraju Srbe u Hrvatskoj". Na svršetku svoje rasprave, Ivo Jelić je pozvao zastupnike Srbe da se vrate u saborske klupe. Zastupnik Jadranko Mijalić zauzeo se za konačno stavljanje na dnevni red Hrvatskog sabora pitanja služenja vojnog roka novaka iz Hrvatske isključivo u svojoj republici. Rasprava će, na skupnoj sjednici, biti nastavljena poslije podnevne stanke. (Hina) 160000 MET apr 91

(Hina)

An unhandled error has occurred. Reload 🗙