ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Narodna banka Hrvatske je potkraj prošle
godine, uvođenjem hrvatskog dinara kao legalnog sredstva plaćanja na
teritoriju Republike Hrvatske, preuzela sve poslovne funkcije vezane uz
reguliranje novčanih tokova, a time i odgovornost za unutarnju i vanjsku
monetarnu stabilnost. Ta je odgovornost zaoštrena činjenicom da stabilnost
valute, uz značaj za normalno fukcioniranje tržišne privrede, u uvjetima
obnove gospodarstva dobiva dodatnu težinu zbog osjetljivosti inozemnih
kreditora i investitora na stabilnost, a time i izglede hrvatskog
gospodarstva.
Takva je zadaća monetarne politike na prijelazu iz prošle u ovu godinu
bila pod snažnim pritiskom financiranja rata i ratnih posljedica koje
fiskalni sustav nije u stanju samostalno pokriti. U takvim je okolnostima
rast cijena u prosincu prošle godine (17,6 posto), iako nešto usporen prema
prethodnim mjesecima, još uvijek na razini na kojoj su moguće značajne
oscilacije u dinamici, što predstavlja ozbiljnu opasnost za osiguravanje
relativne stabilizacije u ovoj godini.
Prema podacima Republičkog zavoda za plan, analize i prognoze, ukupni
plasmani Narodne banke Hrvatske iz primarne emisije u prosincu prošle
godine povećani 20,5 posto. Pritom su krediti bankama povećani 7,3 posto,
od čega krediti na temelju vrijednosnih papira za 14,5 posto, dok su
krediti za izvoz i poljoprivredu nominalno smanjeni. Ukupni krediti za
likvidnost također su smanjeni 1,1 posto, a pritom su krediti za likvidnost
iz primarne emisije na temelju neto smanjenja devizne štednje porasli 5,7
posto.
Krediti neposrednim korisnicima (republički proračun) istodobno su porasli
52 posto i potkraj prosinca dosegli 15,5 milijardi dinara.
(Hina) sj
120925 MET feb 92
(Hina) sj