ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - Monetarna su kretanja u Hrvatskoj tijekom
studenoga prošle godine bila pod naglašenim utjecajem teškoća oko
financiranja javnih potreba. To je neposredno izraženo povećanjem izravnih
plasmana Narodne banke Hrvatske iz primarne emisije republičkom proračunu
za 4,2 milijarde hrvatskih dinara. U tom su mjesecu, prema podacima
Republičkog zavoda za plan, analize i prognoze, ukupni plasmani NBH iz
primarne emisije povećani 41,7 posto. Pritom su krediti bankama povećani
32,5 posto, krediti za likvidnost 50,6 posto, a plasmani neposrednim
korisnicima čak 70 posto. Stoga je, uz dodatno povećanje raznim oblicima
"sive" emisije, u studenome prošle godine bitno povećana likvidnost banaka
izražena prosječnim dnevnim stanjima na njihovim žiro računima (sa 1.253,8
milijardi hrvatskih dinara u listopadu na 1.568,2 milijarde u studenome).
Istodobno su, međutim, smanjeni plasmani banaka komintentima - kratkoročni
10 posto (od čega privredi 7,5 posto) i dugoročni 0,5 posto (od čega
privredi 0,2 posto). To je, kako se procjenjuje, posljedica povlačenja
depozita Republike iz pojedinih poslovnih banaka, a dijelom i značajnog
povećanja aktivnih kamatnih stopa pojedinih banaka. Uslijed rasta plasmana
centralne i pada plasmana poslovnih banaka, novčana je masa u studenome
povećana oko 5,5 posto.
(Hina) sj
140751 MET jan 92
(Hina) sj