Nakon dva razorna potresa 2020., zagrebačkog i petrinjskog, postalo je jasno kako manjak resursa, osoblja i opreme seizmolozima godinama otežava rad.
Program NextGenerationEU pruža potrebnu podršku kada nacionalni resursi nisu dovoljni pa će tako zahvaljujući europskim sredstvima, Hrvatska imati jednu od najbolje opremljenih seizmoloških službi u Europi.
U sklopu projekta “CROSSNET – Razvoj mreže seizmoloških podataka”, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), nabavljeni su najsuvremeniji instrumenti, uključujući seizmografe, akcelerografe, digitalizatore, GPS antene i dodatnu terensku opremu za praćenje seizmoloških podataka, rasjeda, potresnih područja te mjerenje gibanja tla pod morem, u nizinama i planinama.
Zbog nepravilnog oblika Hrvatske, seizmološke postaje moraju pokrivati cijeli teritorij, što pak zahtijeva veliki broj seizmoloških postaja i opreme. Trenutačno se ova mreža postaja unaprjeđuje i širi.
Diplomirani inženjer Tomislav Fiket, zamjenik rukovoditeljice Seizmološke službe RH, potvrdio je kako im je rad bez dovoljno resursa bio najveći izazov, a sada, uz nove alate, mogu preciznije pratiti i analizirati seizmičke aktivnosti, a time i bolje planirati za budućnost.
Hrvatskim seizmolozima tako se konačno ostvaruju želje za velikim tehnološkim iskorakom koji donosi brojne prednosti i za same građane, njihove zajednice te za cijelu Hrvatsku.
Naime, modernizacija seizmološke infrastrukture ključna je za kvalitetno praćenje seizmičke aktivnosti na našem području kako bismo mogli prilagoditi sustave prostornog uređenja i planiranja te graditeljstva sukladno potresnim rizicima.
Točni podaci omogućit će urbanistima i građevinskim stručnjacima projektiranje sigurnijih zgrada, dok će lokalne vlasti moći bolje planirati preventivne mjere.
Seizmolozi na području Hrvatske zabilježe i više od 10.000 potresa godišnje. Iako velika većina nije jaka, trebaju se pratiti kako bismo saznali što više o strukturi zemlje ispod pogođenih područja.
Preciznije bilježenje i lociranje potresa te pravovremeno obavještavanje nadležnih tijela i javnosti od posebne je važnosti jer se neki od najvećih hrvatskih gradova nalaze upravo u seizmički najaktivnijim područjima u Hrvatskoj – zagrebačkom području, južnoj Dalmaciji i širem riječkom području.
Krajnji rezultat projekta tako će velikom broju građana donijeti stabilnije, sigurnije i otpornije domove, manje materijalne štete te bržu reakciju službi u slučaju budućih potresa.
Pri tome, putem NPOO-a nije samo iskorištena prilika za modernizaciju zastarjele opreme i uvjeta rada, već je projekt omogućio i prijeko potrebno zapošljavanje devet mladih stručnjaka koji unose svježinu i novo znanje u rad Seizmološke službe.
Europska solidarnost i financijska sredstva iz programa NextGenerationEU time dokazuju kako građani imaju izravnu korist od ulaganja u znanost, tehnologiju i otpornost.
Ovo je samo jedna u nizu priča koje prikazuju stvarne promjene u Hrvatskoj zahvaljujući europskim ulaganjima.
Sadržaj nastao u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj.